SLUČAJNO NALETJELA NA SLIKE KOJE JE OBJAVILA POZNANICA 'Znam da ne treba djecu previše štititi, ali...'

'Slučajno sam na društvenoj mreži naletjela na slike koje je podijelila moja poznanica i šokirala se. Nemam dijete koje ide u osnovnu školu, ali imam dijete koje će jednog dana ići u osnovnu školu i zabrinjava me literatura koju će čitati. Znam da ne treba djecu previše štititi, ali isto tako smatram da riječi 'kurva' nije mjesto u osnovnoškolskom obrazovanju. Svaki moj daljnji komentar je suvišan. Ja vas molim da pročitate tekst sa fotografija', napisala nam je čitateljica, pritom priloživši fotografije na kojima je prikazano što ju je šokiralo, a iz kojih se vidi kako je riječ o djelu pisca Mire Gavrana 'Svašta u mojoj glavi'.

Pročitajte i ovo Žele suradnju Ministarstvo nastavlja aktivnosti na cjelovitoj kurikularnoj reformi Što će poduzeti institucije? Ova priča je Hrvatsku zatekla nespremnu! Hoće li se nešto mijenjati

'Da sam se bolje potrudio, vidio bih joj gaćice'

Prva adresu kojoj smo se obratili za objašnjenje bila je Agencija za odgoj i obrazovanje. Tamo smo dobili kratki odgovor: 'Lektirni naslovi koji se odrađuju u osnovnoj školi definirani su Nastavnim planom i program za osnovnu školu koji donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Lektira koju navodite, Svašta u mojoj glavi autora Mire Gavrana nalazi se na popisu lektire za peti razred osnovne škole, na kojem se ukupno nalazi 26 naslova. Samo prva tri naslova su obvezna, a ostali, među kojima je i knjiga Mire Gavrana, ponuđeni su učiteljima na izbor.'

Sastavni dio Nastavnog plana

Nakon toga kontaktirali smo nadležno ministarstvo koje nam je ponudilo malo šire objašnjenje.

'Popis lektirnih naslova sastavni je dio Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, kojeg je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U njegovoj izradi sudjelovala su imenovana povjerenstva, prema razini obrazovanja (razredna i predmetna nastava) i prema nastavnim predmetima. Povjerenstva su činili renomirani učitelji, nastavnici te stručnjaci s učiteljskih i nastavničkih fakulteta (dakle, znanstvenici, praktičari i metodičari), kao i savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje.

Djelo Mire Gavrana 'Svašta u mojoj glavi' nalazi se na popisu lektirnih naslova u okviru Nastavnog plana i programa, Hrvatski jezik za 5. razred osnovne škole. Obvezno je izabrati devet djela, od kojih su tri prva obvezatna. Dakle, između 26 ponuđenih naslova, učiteljica je obvezna odabrati šest lektirnih naslova (uz tri prva koja su obvezana), a o tome se može dogovoriti s učenicima. Jednako tako, učiteljica i učenici mogu birati između četiriju ponuđenih naslova Mire Gavrana.

Koristimo prigodu napomenuti da roditelji mogu, ukoliko su nezadovoljni izborom lektirnih naslova iz bilo kojeg razloga, razgovarati s predmetnom učiteljicom/učiteljem i/ili stručnim suradnicima škole', stoji u odgovoru Ministarstva.

'Ti ne možeš a da ne zasereš...'

No, što je s onom djecom koja na kraju ipak dobiju spornu lektiru i iščitavaju fraze poput 'da bi volio da jednog dana i njegova žena bude kurva', 'Skini suknju na pola minute, da vidim kako izgledaš kad si gola, da vidim da li ti imaš one dlake', 'Ti ne možeš a da ne zasereš sve što je lijepo... Kad čujem tvoj glas, dođe mi da se ispovraćam i bez rakije'...

'S obzirom na to da je riječ o književnome djelu, o njegovoj primjerenosti ili neprimjerenosti u sklopu obrade nastavne jedinice iz hrvatskoga jezika teško je prosuđivati izvan konteksta i izdvojeno iz cjeline', rekli su nam iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

'Dijete se, upoznajući književna djela, susreće s različitim sadržajima i likovima koji su nositelji i pozitivnih i negativnih osobina, također uči analizirati sadržaj i oblik djela te njegovu poruku, uz stručno vodstvo i pedagošku potporu učitelja. Prema dostupnim popisima lektirnih naslova, knjiga 'Svašta u mojoj glavi' na popisu je lektire za 5. razred iz kojega se mogu odabrati željeni naslovi. Može se pretpostaviti da djeca u dobi od 10 - 11 godina mogu razumjeti da su način izražavanja i postupci nekih likova u književnim djelima neprimjereni pa i neprihvatljivi te je s djecom moguće o tome razgovarati, raspravljati i vrednovati pojedine situacije, što se u obradi lektirnih naslova najčešće i čini', poručuje Ured pravobraniteljice.

I za kraj

Konvencija o pravima djetata zagovara pravo djeteta na pristup informacijama, napose onima koje su važne za djetetovu dobrobit te, među ostalim, poziva države da potiču proizvodnju i širenje knjiga za djecu. U članku 17. Konvencije navodi se da države trebaju 'poticati razvoj odgovarajućih smjernica za zaštitu djeteta od informacija i materijala koji ugrožavaju njegovu dobrobit'.

Što može učiniti majka koja shvati da dijete čita lektiru za koju smatra da nije prikladna njegovom uzrastu?

Zabrinuta majka može postaviti pitanje Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta i Agenciji za odgoj i obrazovanje o tome zašto je navedeni naslov na popisu lektire. Također, može predložiti razredniku i predmetnom nastavniku da se za obveznu lektiru izaberu drugi naslovi, budući da je na popisu mnogo više knjiga nego što je obvezno obraditi u sklopu nastave, poručuju iz Ureda pravobraniteljice.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook