Iako je karantena poboljšala situaciju, jedan je hrvatski grad treći najgori u Europi po kvaliteti zraka

Najgora je situacija u istočnoj Europi, gdje je ugljen i dalje važan izvor energije.

tri vijesti o kojima se priča TAJNI STANAR FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo Životna bitka FOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa Tragedija kod Karlovca Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač

Najzagađeniji je zrak u poljskom gradu Nowy Sacz, gdje dvogodišnji prosjek zagađenja sitnim lebdećim česticama promjera manjeg od 2,5 mikrometra (PM2,5), koje su jako štetne za zdravlje, iznosi 27,3 mikrograma po metru četvornom.

Na drugom je mjestu talijanska Cremona s 25,9 mikrograma PM2,5 čestica po metru četvornom, a na trećem Slavonski Brod s 25,7 mikrograma PM2,5 čestica po četvornom metru.

Tri grada s najčišćim zrakom u Europi su Umea u Švedskoj (3,7), Tampere u Finskoj (3,8 mikrograma) i Funchal (4,2) u Portugalu.

Pročitajte i ovo Istraga u tijeku Grobnica spremna: Ubio suprugu pa sebe u automobilu na parkiralištu mjesnog groblja u selu kod Đakova

Pročitajte i ovo danas 83 novozaražena Naši susjedi prvi put nakon sedam mjeseci nemaju preminulih i više nisu u crvenoj zoni

Loše i u Zagrebu

U Zagrebu dvogodišnji prosjek zagađenja zraka PM2,5 česticama iznosi 15,8 mikrograma po metru četvornom, što je loša kvaliteta zraka, a u Rijeci 10,6, što je umjereno zagađenje, po podacima Europske agencije za okoliš.

Europska agencija za okoliš analizirala je podatke iz 323 europska grada 2019. i 2020. i utvrdila da su u njih samo 127 razine lebdećih čestica PM 2,5 bile ispod razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Te čestice izazivaju u Europi više od 400.000 preranih smrtnih slučajeva godišnje.

Podaci EEA-e pokazuju dvogodišnji prosjek i dostupni su samo za mjesta u kojima se kvaliteta zraka konstantno prati pa nisu uključeni svi europski gradovi.

EEA navodi da su mjere zatvaranja zbog pandemije dovele do velikog smanjenja razina dušikova dioksida, štetnog plina koji oslobađaju dizelski motori, ali su razine sitnih čestica ostale visoke.

Razine dušikova dioksida pale su za više od 60 posto u nekim gradovima u karanteni u travnju 2020., ali su smanjenja razina lebdećih čestica bile manje dramatične – razine grubih čestica (PM10) prošli su travanj pale oko 20 do 30 posto.

Stručnjaci europske agencije objašnjavaju da je to zato što postoji puno više izvora lebdećih čestica od prometa, uključujući grijanje, industriju i poljoprivredu.

Pročitajte i ovo Sastao se s Erdoganom Plenković nakon višednevne šutnje dao izjavu u Turskoj: ''Postoji velik interes turskih kompanija da se povećaju ulaganja''

Pročitajte i ovo Hrvatska iz minute u minutu Nacionalni stožer objavio brojke: U Hrvatskoj manje od 100 novozaraženih, preminule tri osobe

''Premda se kvaliteta zraka posljednjih godina znatno poboljšala, zagađenje zraka ostaje i dalje tvrdoglavo visoko u mnogim gradovima u Europi'', rekao je izvršni direktor EEA-e Hans Bruyninckx.