Vlada usvojila plan o načinu podmirenja dugovanja i spas riječkog brodogradilišta 3. maj

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izrazio žaljenje što odluka Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora o refinanciranju roll-up kredita nije donesena jednoglasno, ocijenivši da je njezino donošenje izrazito važno jer šalje poruku sigurnosti, stabilnosti i daljnje konsolidacije kompanije i njezinog uspješnog poslovanja u budućnosti. Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na odluku Privremenog vjerovničkog vijeća o refinanciranju roll-up kredita, Plenković je kazao da "nažalost njihova odluka nije donesena konsenzusom, premda isplata graničnog duga dobavljačima, uređena nagodbom, ne dolazi u pitanje niti of Fortenove grupe", što dobro znaju i veliki i mali dobavljači. 

Pročitajte i ovo Sjednica Vlade Plenković o Trumpovim carinama: "Postoje proizvodi koji su nam od posebnog interesa" Na sjednici DOKUMENT Vlada usvojila novi paket pomoći: Pogledajte detalje

tri vijesti o kojima se priča U privatnom posjetu Premijer Plenković s obitelji u Vatikanu: Kratko se susreo sa Svetim Ocem poplave u SAD-u VIDEO Povijesno nevrijeme odnijelo prve žrtve: Voda odnijela automobil, spasili se svi osim njih Poziv Domagoja Mikića Biser Dalmacije pretvoren u leglo otpada i ilegalne gradnje, država šuti: "Ovo je nacionalna sramota"

Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora u srijedu je većinom glasova - s tri glasa predstavnika financijskih vjerovnika, a protiv dva predstavnika dobavljača, izglasovalo refinanciranje roll-up kredita. "Sve će to biti isplaćeno u sljedećim godinama. Bilo bi dobro da je ta odluka konsenzusom donesena, no eto nije. U svakom slučaju, angažman hrvatske Vlade i Hrvatskog sabora koji je donio zakon o izvanrednoj upravi, bio je vrlo odvažan, vrlo hrabar 2017. pred Uskrs, u trenucima kada je Agrokor bio blokiran, kada su dobavljači obustavljali dostavu svojih roba Konzumu, kada je prijetio kolaps ne samo te kompanije, koja je ukupno zapošljavala 60.000 ljudi u Hrvatskoj i drugim državama jugoistoka Europe, nego je trebao izazvati lančanu reakciju i na dobavljače, i na hrvatske poljoprivrednike, na hrvatski financijski sustav", izjavio je Plenković.

Kako je istaknuo, danas ta kompanija s takvom odlukom neće nositi na svojim leđima visoke kamate, koje su zadnjih nekoliko mjeseci rasle, nego će nositi kamate koje su još uvijek za kompaniju koja izlazi iz krize i poteškoća drukčije nego da solidno posluje. Napomenuo je i da s takvom odlukom kompanija ide na put konačnog oporavka i kvalitetnog poslovanja i opstanka i radnih mjesta i kompanije, sve to bez i jedne krune troška za porezne obveznike.

Plenković je ocijenio odluku Privremenog vjerovničkog vijeća kao ovotjedni događaj koji je "možda imperfektan" po broju glasova, no po svojoj supstanci je izrazito važan jer šalje poruku sigurnosti, stabilnosti i daljnje konsolidacije kompanije i njezinog uspješnog poslovanja u budućnosti i na određeni način zaokružuje cijelu priču. Na kraju je zahvalio bivšoj potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić koja se "dosta investirala u ovaj proces i dala u toj fazi ključan doprinos" te sadašnjem ministrom gospodarstva Darku Horvatu koji je nastavio taj proces.

Spas 3. maja

Na otvorenom dijelu sjednice među 21. točkom dnevnog reda jest i prijedlog odluke o načinu podmirenja dugovanja trgovačkog društva "3. maj" Brodogradilište d.d. s naslova dospjele, a nepodmirene naknade za koncesiju. 

Kako je rekao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, u cilju realizacije zaključka i odluke o davanju jamstva, a budući da je koncesijska naknada utvrđena odlukom Vlade o dodjeli koncesije, ovu odluku je potrebno donijeti kako bi se mogao potpisati sporazum o drugačijoj naplati dospjele a nepodmirene koncesijske naknade, dok će se buduće obveze redovno podmirivati. "Predmetnom odlukom ovlašćuje se ministar mora, prometa i infrastrukture za sklapanje sporazuma s 3. majem kojim će se regulirati model otplate utvrđene dospjele, a nepodmirene naknade za koncesiju sa stanjem na dan potpisivanja spomenutog proizvoda, a na način isplate 15 posto utvrđene nepodmirene naknade u roku od 30 dana od dana potpisa sporazuma, dok će se naknadno do 31. kolovoza 2021. godine urediti model namirenja preostalih nenaplaćenih 85 posto dospjele a nepodmirene naknade za koncesiju", rekao je Butković. 

Nepodmirena dospjela naknada za koncesiju riječkom brodogradilištu 3. maj, na dan 30. kolovoza 2019. godine, iznosi 5,86 milijuna kuna, od čega glavnica iznosi 5,44 milijuna kuna, a kamate 419,8 tisuća kuna. Ministar gospodarstva Darko Horvat početkom tjedna izvijestio je da je Nadzorni odbor HBOR-a uvjetno dozvolio odnosno osigurao 150 milijuna kuna kredita potrebnih za likvidnost 3. maja te dobrim ocijenio činjenicu da je velika većina vjerovnika 3. maja pristala na sporazum i odgodu dospijeća većeg dijela tražbina. Naime, više od 90 posto vjerovnika 3. maja pristalo je na sporazum po kojem bi im se 15 posto potraživanja isplatilo iz novog kredita, dok za preostalih 85 posto tražbine pristaju na dvogodišnju odgodu. 

Prihvaćen nacrt sporazuma o izgradnji mosta kod GP Obrež–Božakovo sa Slovenijom

Vlada je na sjednici prihvatila nacrt sporazuma koji bi trebala potpisati sa slovenskom vladom o izgradnji cestovnog graničnog mosta preko potoka Kamenica kod stalnog graničnog prijelaza (GP) za pogranični promet Obrež (Hrvatska) - Božakovo (Slovenija). Također je odredila svoje izaslanstvo za vođenje pregovora kojima će se regulirati raspodjela obveza između dviju država.

Nacrt sporazuma pripremljen je nakon Vladinog zaključka sa sjednice u Karlovcu početkom prosinca prošle godine o izgradnji zamjenskog mosta preko potoka Kamenica kod GP Obrež - Božakovo, jer su taj most i granični prijelaz 27. travnja 2015. godine zatvoreni za sav promet nakon što je oštećen u poplavama 2014. godine. Most će osigurati bolju cestovnu povezanost i suradnju Hrvatske i Slovenije odnosno stanovništva u pograničnim područjima.

Ukupna procjena vrijednosti izgradnje mosta je pet milijuna kuna, od kojih Hrvatska (Hrvatske ceste), treba osigurati 50 posto odnosno 2,5 milijuna kuna i to za iduću godinu 375 tisuća kuna, 2021. godine 625 tisuća kuna, 2022. godine 750 tisuća kuna te 2023. godine 750 tisuća kuna, stoji u obrazloženju odluke.

Vlada je izmijenila i dopunila Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom kojom se, uz ostalo, određuje da jedinice lokalne samouprave neće morati plaćati poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada ako u ovoj godini odvajaju više od 44 posto takvog otpada, odnosno viša od 52 posto u idućoj godini te više od 56 posto u 2021. i više od 60 posto u 2022. godini.