Šimonović: Razlučit ćemo prekršajno od kaznenog djela

'U svakom slučaju presuda u slučaju Maresti jasno je naznačila da se za isti činjenični okvir ne može izricati prekršajna i kaznena kazna', rekao je Šimonović novinarima nakon sjednice vlade. Ministar je to izjavio odgovarajući na upit hoće li nakon presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Maresti posjedovanje manje količine lakih droga prestati biti kazneno djelo i postati samo prekršajno djelo. U slučaju Armanda Marestija sud u Strasbourgu je, naime, dosudio da se za isti događaj ne smije dva puta suditi. Potaknuti tom presudom, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i glavni ravnatelj policije Oliver Grbić potpisali su privremene upute za postupanje policije i državnih odvjetnika u slučajevima kada su počinjena nedjela koja imaju obilježja i prekršaja i kaznenog djela.

Pročitajte i ovo Nemiri na stadionima prioritetniji?! 'Zlostavljanje žena treba tretirati kao kazneno djelo' Zatvorska kazna za poslodavce Zakonske izmjene: Neisplata plaća kazneno djelo?

Mediji nagađaju da je među njima i uputa da posjedovanje manjih količina lakih droga za osobnu uporabu u praksi više neće biti kazneno djelo, nego samo prekršaj, no glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec to je opovrgnuo izjavivši za Hinu da u uputama nema ni riječi o legalizaciji, to jest dekriminalizaciji lakih droga. Armanda Marestija Prekršajni sud u Pazinu osudio je na 40 dana zatvora zbog napada na jednu osobu, a zatim ga je i Općinski sud u Pazinu za isto djelo osudio na godinu dana zatvora. Maresti je zbog toga podnio tužbu Europskome sudu za ljudska prava, koji je presudio u njegovu korist. 'Morat će se razlučiti prekršajno i kazneno djelo. Pripremamo novi kazneni zakon i vjerujem da bi trebao biti na jesen upućen u javnu raspravu. To će biti prilika da se jasno definira što su prekršajna, a što kaznena djela', izjavio je Šimonović.

Sprječavanje mogućih zloporaba

Dodao je da je vlada već zadužila sva ministarstva da sastave popis onih pravnih akata koji sadržavaju prekršajna djela. To je dugotrajan proces, ustvrdio je ministar, dodajući kako je trebalo naći načina da se spriječe moguće zloporabe, primjerice, da se onemogući da netko bude kažnjen za prekršajno djelo i time izbjegne kažnjavanje za kazneno djelo, za koje prijeti znatno veća kazna. Šimonović je rekao da je upravo zato organiziran sastanak na kojem su se u Ministarstvu pravosuđa predstavnici Državnog odvjetništva, MUP-a i Vrhovnog suda dogovorili kako djelovati dok se problem ne riješi izmjenama zakona.

Na upit hoće li posjedovanje jednog jointa biti prekršajno djelo, odgovorio je kako to nije stvar Ministarstva pravosuđa. 'To je za sada prvo stvar dogovora između policije i Državnog odvjetništva i njihovih standarda što će primjenjivati. Nakon toga je stvar zakonodavne procedure, a to znači kako postavimo kazneni zakon', rekao je i dodao kako očekuje da će javna rasprava o zakonu početi u rujnu te da će zakon biti donesen do kraja godine. Kazao je kako ne može prejudicirati hoće li novi kazneni zakon jedan joint tretirati kao prekršaj. Dodao je da do donošenja zakonskog rješenja treba pitati Državno odvjetništvo kako će postupati u slučaju posjedovanja jointa i u kojim će slučajevima pokretati kazneni postupak. 'Tu Državno odvjetništvo ima određene diskrecijske ovlasti', rekao je. Na upit kakvo je njegovo stajalište odgovorio je kako Državnom odvjetništvu ne može govoriti kako da primijeni svoje diskrecijske ovlasti.

Ministar zdravstva Darko Milinović nije htio komentirati moguće izmjene, ističući kako je za to pitanje mjerodavan ministar pravosuđa. 'Nisam upoznat s tom idejom i vidjet ću s ministrom pravosuđa što to znači, ali ako to znači legalizaciju, na neki način, lakih droga, stav vlade je poznat oko toga - nismo za dekriminalizaciju lakih droga', istaknuo je Milinović. (HIna)