U netom završenu javnu raspravu o prijedlogu Građanskog odgoja u školama uključilo se šezdesetak pojedinaca i udruga sa svojim komentarima i prijedlozima.
Pročitajte i ovo
'Polovina pristiglih komentara predstavljaju reciklirani uglavnom svjetonazorski sadržaj nekih od udruga - bilo onih 'konzervativnih' bilo 'liberalnih'', kazao je danas ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, dodajući međutim i kako među prijedlozima ima također i onih kvalitetnih, sadržajnih i analitičkih.
Građanski će odgoj, o kojem je jučer završena javna rasprava, od predstojeće školske godine učenici slušati međupredmetno, umjesto, kako je bilo prvotno najavljivano, kao zasebni predmet.
Jesu li građanski i zdravstveni odgoj glavni problemi hrvatskog školstva?
'Učenici će građanski odgoj obrađivati interdisciplinarno u okviru svih predmeta, od matematike, informatike i tehničkog do geografije, povijesti i hrvatskog', pojašnjava Filipović.
Cilj je, kaže, da mladi dobiju kompetencije koje će ih učiniti aktivnim i kritičnim, da participiraju u društvenim promjenama, budu tolerantni i poštuju različitosti, jer ako oni budu dobri građani i Hrvatska će postati bolje i tolerantnije mjesto.
Prema novom prijedlogu, građanski će se odgoj provoditi i eksperimentalno kao izborni predmet u onim školama koje će se javiti na javni natječaj.
'Ako se stvore zakonske i kurikularne pretpostavke postoji mogućnost da građanski odgoj kao zaseban predmet uđe u škole u školskoj godini 2015./2016.', ističe Filipović odgovarajući tako na zahtjeve nekih od udruga koje drže kako se interdisciplinarnim pristupom neće ostvariti zadani ciljevi, a nastavnici će biti samo još dodatno opterećeni.
'U raspravu se nismo uključivali jer ministar ne želi mišljenje struke'
Marko Kovačić iz GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije poručuje kako im nacrt prijedloga uopće nije prihvatljiv, te se u javnu raspravu nisu niti uključivali.
'Nacrt prijedloga nije prihvatljiv jer se nije poštivala ekspertiza organizacija civilnog društva koje se problematikom uvođenja građanskog odgoja u škole bave još od 1999.', kaže Kovačić.
Prema prijedlogu, podsjeća, uvode se novi sadržaji u već postojeće predmete, a da se ne uvažavaju pri tome primjedbe učitelja da su već ionako preopterećeni te jedva provode i zadane programe.
VIDEO Prosvjedovali zabijajući se u 'zid' od pleksiglasa
Građanski odgoj, po uzoru na europske zemlje, mora imati objedinjen pristup, tvrde iz GOOD Inicijative i dodaju kako se nadaju da će javnost biti upoznata s rezultatima javne rasprave.
'U raspravu se nismo uključivali jer ministar ionako ne želi mišljenje struke već pristaje na kompromis', poručuje Kovačić.
Udruga 'U ime obitelji' tvrdi kako je program građanskog odgoja Ministarstvo obrazovanja pripremilo zajedno s provladinim udrugama koje su sve bile dio neuspješne kampanje protiv referenduma o braku. 'Te udruge u svojim programima zastupaju rodnu ideologiju, što je neprihvatljivo većini roditelja u Hrvatskoj', tvrde iz te udruge.
Dobrodošlim drže svaku poduku o toleranciji, socijalnim vještinama i društvenoj solidarnosti, kulturnom identitetu, poznavanju funkcioniranja društva i države, o činjenici da vlast proizlazi iz naroda, predstavničkoj demokraciji te o odgovornosti političara građanima.
'Kad bi građanski odgoj bio proveden bez ideološke obojenosti, mogao bi u budućnosti osigurati još veću participaciju građana u donošenju odluka', poručuje inicijativa 'U ime obitelji'. Mišljenja su da važne nastavne sadržaje mogu i smiju predavati jedino stručno osposobljeni djelatnici osnovnih i srednjih škola, a nikako udruge, kao što je bilo najavljeno.
S obzirom na situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi, kad se smanjuju plaće slabo plaćenim nastavnicima i profesorima, dobro je da se takav ideološki obojen građanski odgoj u škole ne uvodi kao još jedan dodatni predmet i da se za njega ne troši proračunski novac, poručuju iz te inicijative. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
