Sve su oči uprte u Bruxelles gdje se održava summit zemalja s takozvanog balkanskog imigrantskog pravca. Jedino što se u kasnim noćnim satima znalo jest da se poziva zemlje pravca da se 'suzdrže od pomaganja kretanja izbjeglica ili migranata do granica druge države regije bez dogovora s tom državom'. Razgovori su se nastavili dugo u noć.
Očekuje se dogovor oko zajedničke politike prema imigrantima, iako je hrvatski premijer poručio da se ni sa čim neće obvezati o tome kako će Hrvatska ubuduće postupati s imigrantima. Izjavio je da u Bruxellesu očekuje konstruktivne razgovore.
'Došao sam razgovarati, ne prihvatiti zajedničke zaključke koji vode nikamo i koji su u biti nepotpuni bez nametanja obveza drugim zemljama. Mogli bismo okvirno prihvatiti nacrt koji je predložila Komisija jer smo četvrti u lancu. Ako se zemlje obvežu da ne puštaju ili ne šalju imigrante u druge zemlje u lancu bez izričitog odobrenja, Hrvatska nije u opasnosti počiniti prijestup', kazao je Zoran Milanović.
Još jednom je ponovio da se rješenje problema mora pronaći na granici između Turske i Grčke. Ponovno je odbacio i slovenske optužbe o nesuradnji. Ali slovenski premijer Miro Cerar nastavio je s teškim optužbama.
'Očekujem da Hrvatska ne šalje ljude u Sloveniju namjerno i raspršene, bez da nas obavijesti gdje ih možemo očekivati. Samo ih gura u rijeke, preko granice, gladne i umorne', izjavio je Cerar.
Milanović u Bruxellesu: 'Došao sam razgovarati, a ne prihvatiti zaključke koji ne vode nikamo'
Na pitanje Nove TV, zašto Slovenija ne prihvaća ponudu da njezini policajci popisuju ljude u vlaku dok su još u Hrvatskoj nije jasno odgovorio. Cerar je upozorio da prijeti opasnost od propasti Europske unije ako se na summitu ne postigne dogovor i svaka zemlje bude prepuštena sama sebi. A mađarski premijer, čija je odluka o zatvaranju granice dodatno pogoršala krizu i dalje traži zatvaranje europskih granica i strogo pridržavanje Schengena.
'Mađarska više nije na pravcu. Mi smo ovdje samo promatrač. Ali ako možemo pomoći na ovom radnom sastanku s našim susjedima bilo kakvim dobrim iskustvom, spreman sam', poručio je Orban.
Iako Srbija nije članica Europske unije, srbijanski premijer pokazao je solidarnost i izrazio spremnost sudjelovati u imigrantksim kvotama.
Summit je sazvan na prijedlog njemačke kancelarke.
'Ne možemo riješiti cijeli izbjeglički problem. Stoga trebamo među ostalim daljnje razgovore s Turskom. Samo u suradnji s Turskom ilegalni ulasci mogu postati legalni, i također kako bismo postiglo bolju raspodjelu tereta između Europe i Turske', kazala je Angela Merkel.
Premijer Grčke, prve zemlje na imigrantskom pravcu, traži da sve zemlje preuzmu teret odgovornosti i također ističe da je bez Turske nemoguće naći rješenje.
Summit u Bruxellesu prati reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
'Sastanak jedanaestorice će završiti kasno večeras. Za očekivati je da će nacrt prijedloga zaključaka bit ponešto izmijenjen jer on je doista, rekli bi diplomati, 'out of touch'- što znači da je napisan korektno ali nimalo u skladu sa stvarnošću. Najspornija stavka ne samo Hrvatskoj već i dijelu ostalih zemalja iz okruženja je da nijedna zemlja izbjegle ne može propuštati u drugu prije nego tu drugu obavijesti da će to učiniti. To je nemoguće jer stvari stoje ovako: Grčka, koja je ishodište ove krize i članica Schengena ne poštuje schengenske propise već ljude nekontrolirano šalje u Makedoniju - zemlju s kojom jedva da ima bilateralne odnose a kamoli bilateralne sporazume i s čijom vladom, čuli smo danas, uopće ne komunicira.
Taj val po inerciji ide dalje prema Njemačkoj. Mnogi od izbjeglih se jednostavno ne žele registrirati prije Njemačke i na ruti nastaje kaos. Svi naravno tu igraju ispod žita zbog svojih unutarnjopolitičkih stvari pa premijer krhke slovenske vlade, kojem Janša stalno zvecka i podriva, optužuje Hrvatsku, a mađarski premijer je zatvorio granicu, i suprotno načelu solidarnosti otežao svojim susjedima.
Ovaj sastanak, što je također nelogično, se održava bez Turske s kojom su razgovori započeli i koja bi trebala uz određene političke beneficije kao zemlja NATO partner postati hot-spot u kojem bi se izbjegli smjestili i nakon procedure koja zahtjeva vrijeme po kvotama raspoređivali po zemljama članicama.
Zaključci summita neće biti obvezujući jer su u skupini zemalja i tri zemlje koje nisu članice EU, dakle direktiva iz Bruxellesa može ići samo članicama EU. Može li Hrvatska mijenjati svoju politiku prema izbjeglicama - ne može, može ih samo propuštati zbog svojih apsorpcijskih kapaciteta, zbog svojeg geostrateškog položaja, nesigurnog susjedstva.
Kriza će se početi rješavati onoga trenutka kada svih 28 članica EU donese zajednički operativni plan koji će se provoditi. Do tada ovakve političke deklaracije i sastanci neće polučiti nikakav efekt.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
