Sanader i Janša razgovarat će o otvorenim pitanjima

Na velikoj međunarodnoj konferenciji Bledskog foruma, koja počinje u nedjelju popodne, a koja se održava pod naslovom "Europska unija 2020. godine: Ujedinjena i jedinstvena", jedan od glavnih ciljeva slovenskih organizatora je prikazati prioritete Slovenije kao predsjedavajuće zemlje Europskom unijom u prvoj polovici iduće godine, te naglasiti njenu ulogu "spone" prema državama zapadnog Balkana kao i konstruktivne odnose sa susjednom Hrvatskom. Hrvatski premijer Ivo Sanader biti će i jedan od prvih koji će na konferenciji nastupiti, a prije toga sastat će se, u nedjelju rano poslijepodne, sa svojim slovenskim kolegom Janšom.

Pročitajte i ovo Janez Janša 'Bledski dogovor sa Sanaderom u Hrvatskoj tumači se pogrešno' Sanader: Čestitam Tuerku, no otvorena pitanja ostaju

Sudjelovanje na konferenciji je potvrdilo više od 400 sudionika iz političkih, gospodarskih i akademskih krugova. Među njima su i četiri premijera i 10 ministara vanjskih poslova, većinom iz susjednih država i iz regije. 

Sudjelovanje na forumu potvrdili su i visoki predstavnik
UN-a za Kosovo Maarti Ahtisaari, predsjednik Gruzije Mihail Sahašvili i talijanski ministar vanjskih poslova Giuliano Amato.

Na konferenciji će se, uz približavanje zapadnog Balkana Europskoj uniji, govoriti i o klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti te problemu Kosova. 

Očekuje se da će među zanimljivim detaljima na
konferenciji biti upravo nastup predstavnika UN-a za Kosovo
Ahtisaarija, osobito zbog činjenice da će na Bledu biti i srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, ali i kosovski premijer Agim Cequ.

Slovenski premijer Janez Janša za razgovor sa Sanaderom na kojemu će se raspravljati o otvorenim pitanjima dobio je načelnu potporu skoro svih parlamentarnih stranaka, a do kraja ovog mjeseca planira održati još jedan sastanak u istom sastavu.

Janša je prilikom zadnjeg sastanka s parlamentarnim strankama istaknuo da je važno da se otvorena pitanja
počnu rješavati i da odgovor hrvatske vlade na inicijativu slovenske strane daje osnove za nastavak neformalnih razgovora. 

Za slovensku stranu, koja izražava načelnu spremnost da se spor o granici riješi uz pomoć trećeg, pa i međunarodne sudske institucije, pri čemu se zadnjih dana spominje i Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu, to je i dalje najspornije pitanje, s obzirom da se za pristanak na takav način rješavanja problema granice ističu preduvjeti.

Slovenski diplomatski izvori uz to ocjenjuju da je riječ o
dugotrajnom postupku pri kojemu je potrebno najprije postići međusobni sporazum o predmetu arbitraže i instituciji koja će o sporu arbitrirati. 

Kako u najavi pred sastanak navodi Slovenska tiskovna
agencija STA, zbog opterećenosti ICJ-a postupak rješavanja
slovensko-hrvatskog graničnog spora mogao bi potrajati i deset godina.

Slovenska oporba načelno je pozdravila Janšinu inicijativu da se sporovi s Hrvatskom, pa i granično pitanje, počnu rješavati, ali je suzdržana u pogledu mogućnosti da se do međusobnog dogovora o predmetu arbitraže i izboru arbitražnog tijela dođe do kraja godine.

Sadržaj slovenskih stajališta o ostalim otvorenim pitanjima, koji su nedavno izneseni u prijedlogu hrvatskoj vladi, nije poznat. 

Slovenski izvori navode, međutim, očekivanje da bi prilikom susreta Janša-Sanader na Bledu moglo doći do rješenja pitanja nuklearke Krško. 

Slovenija po nekim izjavama predlaže da HEP odustane od tužbe pred Međunarodnim centrom za investicijske sporove u Washingtonu za neisporučenu struju iz nuklearke, a u tom bi slučaju ona odustala od tužbe protiv Hrvatske za koju smatra da ne ispunjava odredbe međudržavnog ugovora o nuklearki jer nije osnovala poseban fond za njezinu razgradnju. 

Osim toga, postoje naznake da bi u slučaju odustajanja od tužbe HEP-a, Slovenija pristala na trajno skladištenje
radionuklearnog otpada iz hrvatske polovice nuklearke na svom teritoriju.

Što se tiče pitanja malograničnog ribolova prema sporazumu o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) u Ljubljani očekuju da će se pregovori o tome nastaviti između Hrvatske i Bruxellesa u sklopu hrvatskih pregovora s EU o članstvu, dok je najmanje poznatoga o prijedlogu Ljubljane kako završiti dugotrajni problem štediša Ljubljanske banke Zagreb, koji predstavlja privatno-pravni odnos štediša i banke, ali dugo opterećuje i političke odnose dviju država. 

Neki slovenski analitičari, na osnovi jedne izjave ministra financija Andreja Bajuka, smatraju da bi Slovenija mogla odustati od načelnog dosadašnjeg stajališta da se radi o pitanju "jugoslavenske sukcesije" i da bi mogla početi vraćati dug štedišama u slučaju da obnovi svoje poslovanje u Hrvatskoj, pri čemu bi dio štediša bio podmiren iz potraživanja koja Ljubljanska banka ima prema nekim hrvatskim poduzećima.