Saborski zastupnici za zajednički sustav oporezivanja

Iako podupire novi Opći porezni zakon, koji, među ostalim, predviđa uvođenje osobnoga identifikacijskog broja, Dragicu Zgrebec (SDP) 'zabrinjava ocjena Europske komisije koja nije dala baš dobru ocjenu poreznom sustavu, jer smatra da nije postignut neki napredak, posebno ne u indirektnom oporezivanju'.

Pročitajte i ovo Amber Alert Sustav hitnog obavještavanja o nestalom djetetu u Hrvatskoj ne postoji, struka upozorava: "Zaista pozivam, ne čekajmo tragičnu priču!" NIJE PRVI PUT Pacijenti neće moći do uputnica i recepata: CEZIH prestaje s radom, objavljeno do kada

Zlatko Koračević (HNS) raspravu je iskoristio kako bi upozorio na visoke parafiskalne namete. Naveo je da je u Hrvatskoj 245 takvih nameta, na ime kojih je lani ubrano 12,5 milijardi kuna, od čega je milijarda dana za obveznu članarinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

'Porezna uprava neporezna davanja ne bi trebala naplaćivati na isti način kao i porez, jer gospodarstvenici na ta davanja nemaju utjecaj i ne mogu kontrolirati novac od svojih uplata', rekao je Koračević.

Od Vlade je zatražio da što skorije analizira i predloži racionalizaciju tih davanja, a upozorio je i da izvanproračunski korisnici u parafiskalnim nametima sudjeluju s 32,7 posto.

'I izvanproračunski korisnici trebali bi snositi teret ovih teških vremena za gospodarstvo i teret borbe za radna mjesta', zaključio je Koračević.

Nepodijeljenu podršku saborskih klubova dobio je i prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit, koji omogućuje primjenu zajedničkog sustava oporezivanja kod spajanja i prijenosa imovine te zamjene dionica društava u različitim članicama EU.

Vlada predlaže da se takve aktivnosti ne oporezuju do trenutka stvarne prodaje društva, a Goran Marić (HDZ) uvjeren je da će takvo rješenje onemogućiti izbjegavanje plaćanja poreza i nelojalnu konkurenciju zbog različitih sustava oporezivanja.

Prijedlog je podržao i Josip Leko (SDP), ali zbog 'višeg cilja ulaska u EU'. Uvjeren je, međutim, da takav zakon neće pridonijeti podizanju konkurentnosti gospodarstva, koje je, tvrdi, Vladi tek treći rang prioriteta, daleko ispod formalnog usklađivanja s pravnom stečevinom EU.