Saborska radna skupina utvrdila prijedlog nacrta ustavnih promjena

Radna skupina za izmjenu Ustava utvrdila je danas prijedlog nacrta ustavnih promjena, kojim bi se, među ostalim, propisalo nezastarijevanje kaznenih djela teškog ubojstva, smanjio broj potpisa potrebnih za pokretanje referenduma na zahtjev građana i uveo prag odaziva od 40 posto nakon kojega bi se referendum smatrao valjanim.

Pročitajte i ovo Javna rasprava neprihvatljivo kratka Ustavni sud Saboru uputio odrješiti poruku A možda i prekosutra Grbin o propasti SDP-ove inicjative: Pa možemo raspravljati i sutra

Dogovoreno je da će, ako izmjena Ustava bude proglašena prije 1. siječnja, radna skupina predložiti da odredba o nezastarijevanju teških ubojstava na snagu stupi tek s tim datumom. 'Time ćemo otkloniti svaku moguću sumnju da se Ustav mijenja kako bi se zaštitila jedna osoba', komentirala je nezavisna Jadranka Kosor.

>> Milanović o prijedlogu HDZ-a: To pročitajte svi, to je popularno štivo!

Naime, 1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU, po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002. pa i u slučaju čelnika bivše jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića, čije izručenje traži Njemačka, pod optužbom da je organizirao ubojstvo hrvatskoga političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Većina članova radne skupine podržala je prijedlog Hrvatskih laburista da se broj potpisa na temelju kojih građani mogu pokrenuti referendum sa sadašnjih 10 posto ukupnog broja birača smanji na 200 tisuća.

Dragutin Lesar pritom je napomenuo kako je riječ o 'uvjetno dobrom rješenju', ukoliko se zakonom o referendumu, koji bi se trebao donijeti zajedno s ustavnim promjenama, ne uvedu druga ograničenja.

'Čini mi se da je u Hrvatskoj na jednom dijelu političkoga polariteta nastala referendumska histerija', rekao je Lesar, koji se boji da će Vlada kroz zakon o referendumu predložiti da se potpisi na referendumsku inicijativu mogu prikupljati, primjerice, samo u uredima državne uprave, kako je to učinjeno u Sloveniji. 'U tom slučaju, broj od 200 tisuća potpisa bit će nedostižan. Tada se broj potpisa mora smanjiti na najviše 80 tisuća', rekao je Lesar.

Kad je riječ o referendumskom pragu, Lesar je inzistirao da se na javnu raspravu o nacrtu prijedloga ustavnih promjena, koja bi trebala početi krajem tjedna, pošalje prijedlog propisivanja posebne većine za referendumsku odluku kojom se mijenja Ustav, a posebne za referendum kojim se mijenja organski zakon.

Po tom prijedlogu, Ustav bi se na referendumu mogao izmijeniti ako je za to glasovalo više od polovice ukupnog broja upisanih birača, a organski zakon ako je izmjenu podržalo više od 35 posto birača.

Lesar je podsjetio da su prijedlog o pragu od 40 posto Laburisti ponudili tek kao alternativno rješenje te zatražio da se oba pošalju saborskom Odboru za Ustav, a potom i na javnu raspravu, no ostali članovi skupine suglasili su se da je prag od 40 posto jednostavnije rješenje.

U prijedlog nacrta je, također na prijedlog Laburista, ušla i odredba po kojoj se neće moći raspisati referendum o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, otkazivanje međunarodnih ugovora, donošenje i izvršenje proračuna, obranu i nacionalnu sigurnost te izbor i imenovanja u Saboru.

Usuglašeno je i da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, dakle kroz tri faze i dvotrećinskom većinom.

U daljnju proceduru poslana su dva prijedloga kojima Jadranka Kosor želi osigurati da Sabor više radi. Odboru za Ustav predloženo je tako da se stanka u saborskom zasjedanju skrati za mjesec dana, ali i alternativno rješenje da se saborska sjednica, umjesto polovine, saziva na zahtjev trećine zastupnika.

O tim prijedlozima članovi skupine glasovali su podvojeno, pet ih je bilo za jedan, a pet za drugi prijedlog.

Na prijedlog HDSSB-a, u ustavnu odredbu kojom se kao jedinice regionalne samouprave navode i županije dodano je 'i regije'. Time se, po tumačenju te stranke, otvara prostor za buduću regionalizaciju Hrvatske.

Predloženi nacrt nisu podržali HDZ-ovi zastupnici, koji su inzistirali da se, uz nezastarijevanje teških ubojstva, posebno propiše nezastarijevanje ubojstava počinjenih od strane jugoslavenskoga komunističkog režima.

Usuglašeni prijedlog nacrta u četvrtak će razmotriti Odbor za Ustav, a prije nego što se o njemu očituje i saborski plenum, provest će se javna rasprava, najavio je predsjednik Odbora Peđa Grbin. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook