"Uputili smo interpelaciju", "Tražimo raspravu o interpelaciji", "Skupili smo potpise za interpelaciju".
Često se Saboru može čuti ova "važna" riječ, no ponekad građanima nije baš potpuno jasno što ona zapravo znači, iako je riječ o jednom od najvažnijih demokratskih sredstava saborskih zastupnika.
Interpelacija je, vrlo jednostavno, način kojim se traži da premijer dokaže da ima većinu u Saboru.
Kako ide postupak
Dio saborskih zastupnika, njih najmanje deset posto (najmanje njih 16), pisanim putem postavlja vladajućima pitanje na neku temu koju smatraju važnom za raspravu. Slijedi rasprava u Saboru, a nakon rasprave potrebno je glasovati o predloženom zaključku, što se ujedno smatra i glasovanjem o povjerenju Vlade.
Tako nakon interpelacije, vladajući zapravo moraju dokazati da imaju natpolovičnu većinu u Saboru ili "pada Vlada".
Pročitajte i ovo
Interpelacija je tako jedno od važnih demokratskih sredstava kojim zastupnici u parlamentu pokreću pitanje političke odgovornosti Vlade ili pojedinih njezinih ministara.
Pitanje, koje je sadržano u interpelaciji, razlikuje se od običnoga zastupničkoga pitanja po tome što se o odgovoru mora povesti parlamentarna rasprava, koja završava glasovanjem, kojim se iskazuje (ne)povjerenje vladajućima.
Uvjeti i rokovi
Dosadašnja iskustva parlamentarnih demokracija pokazala su kako prečesto korištenje interpelacije može prouzročiti nestabilnost vlade i političku krizu.
Stoga su propisana jasna pravila kada i kako se može pokrenuti interpelacija, tj. ograničene su i racionalizirane njezine pretpostavke i posljedice.
Pročitajte i ovo
Da bi se pokrenula interpelacija, moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti: minimalan broj podnositelja, tj. desetina zastupnika, pismeno podnošenje pitanja i pismeno davanje odgovora te rok koji mora proteći od završetka rasprave o dobivenom odgovoru do glasovanja o povjerenju.
15x15x15
Interpelaciju je Hrvatski sabor vratio u parlament 2000. godine i podnosi je najmanje jedna desetina zastupnika, tj. njih 16.
Valjano podnesenu interpelaciju zastupnika, predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima u roku od 15 dana od dana kad ju je primio, a Vlada se o njoj mora očitovati najkasnije u roku od sljedećih 15 dana. A nakon što se Vlada očituje, predsjednik Sabora treba to očitovanje dostaviti zastupnicima u roku od idućih 15 dana.
Pročitajte i ovo
Ovi rokovi postoje između ostalog i kao sredstvo zaštite stabilnosti izvršne vlasti. Razlog tome je kako se ne bi odluke donosile ishitreno te kako ne bi bilo trajnih političkih nestabilnosti i kriza.
Iz istog razloga se iduća interpelacija o istoj temi koja je odbijena, može ponovno podnijeti tek nakon tri mjeseca od dana kada je Sabor odbio interpelaciju.
