Sabor raspravio izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

Predloženo je da se prihodovni cenzus temeljem kojega osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnoga proračuna poveća na 1830 kuna mjesečno (za 20,6 posto u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004. -2018.), dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa na 2340 kuna mjesečno (također za 20,6 posto u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u RH za razdoblje 2004. -2018.).

Pročitajte i ovo Irena Hrstić Tko je Plenkovićeva kandidatkinja za ministricu zdravstva: Postala najmlađa gastroenterologinja, a za HDZ ostvarila povijesni rezultat Nevjerojatna situacija Suluda odluka Jadranku zatočila u vlastitom domu: "Još nisam otišla ni na majčin grob..."

Predlaže se da se tako utvrđeni prihodovni cenzusi usklađuju 1. siječnja svake godine za polovicu postotka povećanja prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj za prvih osam mjeseci prethodne kalendarske godine (razdoblje siječanj - kolovoz). Tako će se daleko pravednije i primjerenije sadašnjoj visini bruto plaća, odnosno mirovina u RH, definirati krug osoba za koje se premija dopunskoga zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnoga proračuna, a uz to, ubuduće ne bi se ponovila sadašnja situacija - da su davno utvrđeni cenzusi u potpunoj disproporciji sa sadašnjom razinom plaća i mirovina.

Broj osiguranika koji su dopunsko zdravstveno osiguranje imali na teret proračuna je od 2004. do danas varirao i kretao se od 350.000 do gotovo 800.000 tijekom 2012. kada je bilo najavljeno povećanje participacije za zdravstvene usluge do 460.000 osiguranika na teret državnoga proračuna krajem 2018.

Od najvišeg broja osiguranika 2012. pa do danas pravo na policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo je više od 260.000 ljudi zbog minimalnoga povećanja prihoda, upozorio je u ime predlagatelja Silvano Hrelja (HSU). Napomenuo je kako je za taj zakonski prijedlog prikupljeno 50.573 potpisa punoljetnih građana.

Hrelja: Vlada ne vodi računa o HZZO-u

Čestitao je hrvatskim građanima, a njih je milijun i 670 tisuća, koji mjesečno uplaćuju 70 kuna za dopunsko zdravstveno osiguranje jer su, kako je rekao, zaslužni da sustav funkcionira, a ne država koja mu duguje dvije milijarde kuna od 2009. koje je trebala platiti a nije. Optužio je Vladu da ne vodi računa o javnom zdravstvenom osiguravatelju - Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Miro Bulj (Klub Mosta) prijedlog je ocijenio kvalitetnim, jer smatra da pomaže rješavati probleme siromaštva. Upozorio je kako su se mnogi umirovljenici radi minimalnoga povećanja mirovine našli u lošijem položaju jer su izgubili pravo na plaćanje dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz državnoga proračuna.

Peđa Grbin (Klub SDP-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer drži da je kvalitetnije i sustavnije rješenje od Vladina i pomaže siromašnim građanima osobito u vrijeme koronakrize i utvrđuje mehanizme za povećanje cenzusa kako se ne bismo ponovno za nekoliko godina našli u istoj situaciji.

Tomislav Žagar (Klub HSU,Snaga) najavio je potporu zakonskom prijedlogu jer je, kako tvrdi, kvalitetniji od Vladina koji predlaže prenisko povećanje cenzusa i sugerira kako se može preživjeti s 2000 kuna mirovine mjesečno i nastoji da što manje građana ima pravo na plaćeno dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnoga proračuna. Jer, smatra Žagar, HZZO je javni osiguravatelj i ne mogu ga održavati najsiromašniji.

Ivan Ćelić (Klub HDZ-a) najavio je da neće podržati predloženi zakonski prijedlog jer smatra da je Vladin dovoljno kvalitetan. (Hina)