Hrvatski sabor započeo je izvanrednu sjednicu, na kojoj je u petak trebao biti izmijenjen Ustav. Ipak, o ustavnim promjenama neće se raspravljati budući da ih je predsjednik Sabora Josip Leko odmah na početku sjednice maknuo s dnevnog reda.
Pročitajte i ovo
HDZ-ov Ivan Šuker zatražio je stanku jer smatra da nije ispoštovana procedura za sazivanje izvanredne sjednice Sabora. Smatra i kako su neki zakoni o kojima se na izvanrednoj sjednici treba raspravljati samo 'smokvin list' da se sakrije činjenica kako je sjednica sazvana isključivo zbog rasprave o izmjeni Ustava koja je na koncu maknuta s dnevnog reda.
Nakon stanke je u ime HDZ-a govorio Davorin Mlakar. 'Većina zastupnika podnijela je zahtjeva za izvanredno zasjedanje, a vi ste je mogli sazvati jedinu uvažavajući stavak 3. tog članka koji kaže da sve mora biti podneseno predsjedniku Sabora i obrazloženo. Ali obrazloženja nema, vi takav zahtjev niste smjeli usvojiti', rekao je HDZ-ov Davorin Mlakar te dodao kako je među 7 točaka dnevnog reda točka o izmjeni Ustava stavljena na sedmo mjesto kao da je najmanje važna.
'Ostalih šest točaka dnevnog reda ne ispunjavaju poslovničke razloge', kazao je Mlakar podupirući tako stranačkog kolegu Šukera koji je i sam rekao kako se o ostalim točkama moglo raspraviti i u subotu.
HDZ tvrdi da je izvanredna sjednica sazvana nelegalno, a Davorin Mlakar proziva predsjednika Sabora da je 'prejudicirao izmjene Ustava koje će mu omogućiti sa sam saziva sjednice'.
Josip Leko odgovara kako 'žali što se taj zahtjev temeljio na prepisivanju onog što je radio HDZ', tvrdi da je jedino poboljšanje u sazivanju izvanredne sjednice to što je aktualna većina precizno navela o kojim točkama želi raspravljati.
'Dakle, standard za izvanredno zasjedanje je održan i poboljšan', zaključio je Leko.
'Uvijek se sjećam govora vašeg potpredsjednika da ste vi bolja i drugačija vlast. To je točno. Vi ste drugačija vlast, jer ne znate ni doslovno prepisati ono što su druge vlasti radile. Molim vas da drugi put doslovno prepišete što je radio HDZ, bit će puno bolje', uzvratio mu je Mlakar.
Ocjenu da je sjednica sazvana protuzakonito, Mlakar argumentira time što se većina u zahtjevu ne poziva na Poslovnik, niti obrazlaže izvanrednost sjednice.
'Bilo bi korektno da ste barem u nekoliko rečenica obrazložili prijedlog, a ne da se izvanredna sjednica saziva zbog nečeg o čemu se neće raspravljati. Kakvog smisla ona ima i čemu se uopće održava', pita Mlakar.
Tvrdi da se sve predložene točke, osim izmjena Ustava, mogu riješiti uredbama Vlade dok Sabor ne zasjeda.
'Tvrdimo da je ova sjednica sazvana nelegalno i značit će samo nove troškove', poručio je Mlakar.
S dnevnog reda osim izmjena Ustava skinut je i prijedlog zakona o uskrati neisplate prava zaposlenih u javnim službama te je tako dnevni red spao na pet točaka.
Banke i politika usko su povezane
Prijedlog novog zakona o kreditnim institucijama dio saborskih zastupnika danas je iskoristio kako bi izrazio svoje nezadovoljstvo, odnosno ogorčenost ponašanjem banaka prema građanima i ponašanjem politike prema bankama.
HDSSB-ov Boro Grubišić tvrdi da u Hrvatskoj postoji uska povezanost politike i financijskog sektora "koji radi na štetu države, građana i naroda, a temeljem nepotizma, klijentelizma i dobivanjem kredita i za firme čiji su vlasnici u srodstvu ili prijateljskim odnosima sa vladajućom političkom elitom".
Također kaže da su kroz deset godina banke tvrtkama sumnjive solventnosti plasirale 40 milijardi kuna kredita.
Goran Marić (HDZ) pak tvrdi da Uprava Hrvatske poštanske banke (HPB) za nagradu što se ta banka prodaje, prima ovih dana milijunske bonuse, s tim da je svim zaposlenicim koji su dobili božićnice u iznosu od tisuću kuna, naređeno da ih vrate.
I SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić smatra da je način rada banaka, njihova “pohlepa za zaradom” dovela do situacije u kojoj se nalazimo. Zato pozdravlja što se kroz spomenuti zakon, koji je predložila Vlada, reguliraju odnosi na financijskom tržištu.
Ovim se zakonom, kaže, štiti klijente, građane, državu, ali i banke od njih samih jer se pokazalo da zbog svoje pohlepe često puta to same nisu bile u stanju,
Naime, po novom zakonu o kreditnim institucijama, teret sanacije banaka snosili bi vlasnici i vjerovnici, a ako to ne uspije, sanacija bi se prebacila na zajedničke rezervne fondove, tek na kraju na državu, odnosno porezne obveznike.
Glavna novina koju zakon donosi je definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, tzv. zaštitnih slojeva kapitala.
Cilj zakona je ojačati kapital u doba ekspanzije kako bi se pokrili gubitci u doba recesije, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.
HDZ nema primjedbi na sadržaj zakona, posebno pozdravlja definiranje tzv. zaštitnih slojeva kapitala, no protivi se načinu, trenutku i proceduri u kojoj se donosi.
Bilo je dovoljno vremena da se europske direktive ranije prenesu u hrvatski zakon, kaže Martina Dalić, suglasna sa stajalištem Kluba HDZ-a kako nije bilo potrebe da se zakon donosi po hitnom postupku, na izvanrednoj saborskoj sjednici.
Laburist Branko Vukšić drži kako bi bilo daleko bolje da se u uređivanje bankarskog sektora krenulo prije desetak godina, a još bolje kada bi se već sutra krenulo u raspravu o deviznoj klauzuli.
Međutim, Vlada Kukuriku koalicije ne želi o tome raspravljati, vjerojatno tako dugo dok se ne dogovore na razini Europe ili dok ne stigne mig da se počne raspravljati, rekao je Vukšić.
Sabor je, uz primjedbe iz oporbenih klupa, odradio i ostale zakone iz financijskog paketa, među kojima su i zakoni o Vijeću za financijsku stabilnost, o osnivanju povjerenstva za fiskalnu politiku itd. (Hina/T.V.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
