'S ograničavanjem kamata natjeralo bi se ljude na smanjenje troškova'

Ministarstvo financija objavilo je svoj plan. Ono što će zanimati najveći dio građana su minusi na tekućim računima. Ministarstvo bankama zamjera jednostrane odluke o promjenama minusa, to se više neće moći događati. Maksimalan minus na računu neće moći biti veći od jedne mjesečne plaće. Bankari će građanima za prilagodbu morati nuditi kredite s rokom isplate od najmanje 2 godine.

Pročitajte i ovo dogovor s Vladom Rastu kamate na štednju: Doznali smo što planiraju banke "zauzdavanje inflacije" Banke dižu kamate na štednju, jedna već objavila detalje

Kamate na stambene kredite bit će strože regulirane. Prosjek 5 i pol posto maksimalna kamatna stopa ne bi smjela biti veća od 6 i pol posto. Najveći dobitnici ovog nacrta zakona su korisnici kredita u švicarskim francima. Kamate na njihove kredite mogle bi se spustiti na 2 do 4 posto.

>> Linić: Izmjenama Zakona banke bi trebale ostati bez 550 milijuna kuna godišnje

Svaki će građanin moći biti u minusu jednu plaću. To znači da onaj s plaćom od 5 tisuća kuna neće smjeti u minus veći od toga. Svi oni koji su danas u crvenom više od iznosa plaće morat će u roku od dvije godine podmiriti razliku. 'S ovim novim prijedlogom bi se ipak natjeralo ljude na neki način da smanje svoj trošak', rekao je Tomislav Prpić, ekonomski analitičar udruge 'Franak'.

Linić: Banke noću šalju građanima SMS-ove da im smanjuju minuse, to je neprihvatljivo ponašanje

A taj trošak nije zanemariv. Na minus od primjerice, 12 tisuća kuna - plaća se visoka kamata. 'Imali bi godišnje 1.440 kuna troškova na tih 12 tisuća', dodao je Prpić.  Ukinut će se i naprasna smanjenja minusa od strane banaka. 'Banke preko noći šalju građanima SMS-ove, šalju građanima mailove i telefonske poruke u kojima im preko noći smanjuju minuse i ukidaju minuse. To je neprihvatljivo ponašanje', rekao je ministar Slavko Linić.

A morat će vrlo brzo smanjiti i kamate na kredite posebice stambene. Neće moći iznositi više od jedan posto od prosjeka. Trenutačni prosjek je oko 5 i pol posto. To znači da bi najviša kamata sada mogla biti 6 i pol posto.
Najveći dobitnici u cijeloj priči su korisnici kredita u švicarcima kojima također padaju.

'Iznos rate u kunama bi trebao biti negdje kao na početku', rekao je Prpić. Tako bi građani mogli uštedjeti. 'Naše su procjene sa Narodnom bankom da je moguće do 350 milijuna građanima uštedjeti kroz zaštitne klauzule vezano na ugovore u devizama', izjavio je Linić. No, smanjit će se i dobit banaka.

Dva tjedna javne rasprave

'Bankarski sustav neće biti sretan, ali smatramo da koliko god to bio veliki teret - 550 milijuna da je to doprinos banaka koji mogu dati u poboljšanju teške situacije građana', dodao je ministar financija. Bankari će se o tome očitovati u javnoj raspravi i kada budu detaljnije upoznati s izmjenama i dopunama Zakona - poručuju iz Hrvatske udruge banaka.

'Tri mjeseca pregovaramo s Narodnom bankom oko ovog prijedloga Zakona i dobrim djelom je sve usuglašeno sa profesionalnim ljudima u bankarskom sustavu', rekao je Linić. Javna rasprava o ovom prijedlogu trajat će dva tjedna.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook