Robert Podolnjak još je jedan u nizu mostovaca koji su ovih dana napustili stranku. Saborski zastupnik Mosta na Facebooku je objavio da napušta politiku te se vraća radu na Pravnom fakultetu. U podužoj poruci na društvenoj mreži objasnio je kako je frustriran nemogućnošću mijenjanj stvari nabolje te kako je "Sabor postao institucija u koju građani nemaju povjerenja zbog političkih trgovina, sramnih prevara, ekscesa i sukoba".
Pročitajte i ovo
Podolnjakovu objavu prenosimo u cijelosti:
"Prije dva dana promijenio sam naslovnu sliku na ovoj stranici i stavio fotografiju iz svog ureda na Pravnom fakultetu. Tako sam, na simbolički način, nagovijestio, a sada i objavljujem da se vraćam na fakultet i da se ne namjeravam ponovno kandidirati za zastupnika u Hrvatskom saboru. To sam svojim kolegama na katedri i u Saboru najavio prije više mjeseci. Želim raditi na znanstvenom napredovanju i do kraja godine dovršiti jednu znanstvenu monografiju. Naravno, svih proteklih godina koje sam proveo u Saboru, radio sam i na fakultetu, ali u smanjenom opsegu. Uvijek sam govorio da sam prvenstveno profesor, koji je samo privremeno u politici, i to potvrđujem i ovom odlukom. Javno sam se zalagao za to da se ograniči broj mandata za političke dužnosti kako se ne bi događalo da borba za političke funkcije postane sama sebi svrhom.
Proteklih godina u Saboru predlagao sam i zalagao se za brojne ustavne i zakonske reforme s ciljem jačanja demokracije i na državnoj i na lokalnoj razini, za prava građana, jačanje neovisnih tijela u borbi protiv netransparentnosti, sukoba interesa i korupcije, za reforme javne uprave, lokalne samouprave, pravosuđa itd. Sa žalošću konstatiram da Hrvatski sabor nije učinio ništa od svega toga, a u mnogim područjima učinjen je i korak natrag. Prečesto sam osjećao frustraciju zbog nemogućnosti da neke stvari promijenim nabolje.
Ustav se smatra trgovačkim ugovorom koji mogu mijenjati samo stranke u Saboru, građani su isključeni iz procesa demokratskog odlučivanja, građanske referendumske inicijative smatraju se nepoželjnim subjektom kojeg treba ugušiti. Guše se i neovisne institucije nadzora ustavnosti i zakonitosti. U Saboru postoji tiranija parlamentarne većine i diskriminacija prava opozicije. O tome sam dosta pisao proteklih godina.
Najbolji primjer nemogućnosti da se nešto promijeni nabolje jest inicijativa da se pravo na vodu zajamči u Ustavu na kojoj sam radio. Dvije inicijative različitog teksta potpisalo je više od 50 zastupnika iz parlamentarne većine i opozicije, ali o tome protekli saziv Sabora nije ni raspravljao. Jedna izvrsna inicijativa, koja ima nadstranački karakter, koju su podržali građani, koja je ustavno provedena u susjednoj Sloveniji, u našem Saboru nije vrijedna jedne rasprave.
Nažalost, Sabor je postao institucija u koju građani više nemaju povjerenja zbog političkih trgovina, sramnih prevara, ekscesa i sukoba. Pokušao sam, s grupom časnih ljudi, nešto promijeniti, ali to je nemoguće u postojećoj konstelaciji. Danas u Hrvatskoj to je nemoguće skupini od 15 ili 20 zastupnika koji traže reforme, to je nemoguće čak i kada ih traži 400.000 građana. Bojim se da ćemo doživjeti daljnju demokratsku degradaciju, a građani će imati sve manje povjerenja u institucije države. Mnogi zbog toga odlaze iz Hrvatske. Na svakim izborima za Hrvatski sabor glasa sve manje građana, što čini upitnim legitimnost izabranih zastupnika.
Ne vjerujem da će se nešto bitno promijeniti u sljedećem sazivu Sabora. Vjerojatno nas očekuje dvostranačka polarizacija koja već desetljećima sputava svaku ozbiljnu reformu. A Hrvatskoj trebaju ozbiljne gospodarske, društvene, političke reforme. Treba joj i novi Ustav, ustav druge republike, koji se mora donijeti uz raspravu s građanima, na referendumu. Tome ću se posebno posvetiti.
Naravno, nastavit ću, kao što sam to činio i prije ulaska u Sabor, javno djelovati u potpori svima koji se budu borili za demokratsku i socijalno pravednu Hrvatsku, za jačanje odgovornosti svih dužnosnika, u potpori svim neovisnim institucijama, djelovanju građanskih inicijativa i općenito jačanju uloge građana u procesima demokratskog odlučivanja."
Iz stranke istupili i županijski vjećnici Brigljević i Ćosić
Vijećnici sisačko-moslavačke Županijske skupštine, ujedno osnivači i čelnici Županijske organizacije Mosta NL, Milan Brigljević i Pertar Ćosić, istupili su iz stranke i u četvrtak najavili da će do kraja mandata nastaviti raditi kao neovisni vijećnici u Županijskog skupštini.
"Iako naše ostavke nisu prihvatili članovi koordinacije, a ni tajnik stranke, mi nismo odustali od svog stava da smo umorni i potrošeni od borbe za sustav, organizaciju i razvoj ljudskih potencijala u stranci s malim pomacima", priopćili su u četvrtak Brigljević i Ćosić.
Vezano za aktualni trenutak istupanja iz Mosta napominju da je "razlog jednostavan. Nitko od ljudi koji donose odluke u stranci prije ili poslije ne bi pridavao važnost tome da dva osnivača organizacije odlaze. Sada, zbog izbora će se možda postaviti pitanje prijeke potrebe stvaranja sustava i razvoja organizacije na principima razvoja ljudskog potencijala a ne samo na pukoj zamjeni ljudi", stoji u priopćenju Brigljevića i Ćosića.
Također su naglasili da se na predstojećim parlamenatarnim izborima ne namjeravaju angažirati na listama drugih političkih stranaka.
Ujedno su najavili da ostaju u županijskoj Skupštini kao neovisni vijećnici i nastavljaju suradnju s oporbom do kraja mandata.
Nezadovoljan "padom unutarnje demokratičnosti" i izostankom dijaloga saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović napustio je stranku u utorak. Most je posljednjih dana napustilo još dvoje članova užeg vodstva, Ružica Vukovac i Vlado Marić. Povlačenje iz politike najavila je i saborska zastupnica Ines Strenja koja je još jesenas napustila stranku, no ostala je u Mostovu saborskom klubu, dok je saborska zastupnica Mosta Nezavisnih lista Ivana Ninčević-Lesandrić najavila u srijedu da se povlači iz političkog života.
Da će na parlamentarne izbore izaći kao nezavisna kandidatkinja na listi Mosta NL objavila je u srijedu filozofkinja i bioetičarka Marija Selak Raspudić.
