'RH je dužna osigurati ravnopravnu uporabu srpskog jezika i ćirilice'

U njima, po rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovništva, pripadnici srpske nacionalne manjine čine više od trećine ukupnog stanovništva.

"Pitanje jezičnih prava regulirano je dokumentima OESS-a, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i zakonom o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Ti zakoni nisu lokalnog, nego nacionalnog karaktera i moraju se primijeniti u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima su za to ispunjeni uvjeti", rekao je Pupovac, komentirajući tumačenja po kojima će dvojezičnost ovisiti o volji jedinica lokalne samouprave da prilagode statute.

Pročitajte i ovo 33 GODINE JE PROŠLO Obljetnica upada u Borovo Commerce: "Njegovu sudbinu još nismo riješili" Protiv ćirilice Vukovarski HDZ: Uvođenje dvojezičnosti je 'sramotno i drsko'

>> Samo par kilometara od Vukovara ćirilica i latinica ravnopravne

Tim je propisima osigurana ravnopravna službena uporaba manjinskog jezika u općinama, gradovima i županijama u kojima pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika.

Nakon što su rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva pokazali da bi ravnopravnu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, uz 20 općina u Hrvatskoj, morao osigurati i Grad Vukovar, u kojem Srbi čine 34,87 posto stanovništva, dio udruga usprotivio se dvojezičnosti u Vukovaru, ocijenivši da je broj Srba u tom gradu prenapuhan, jer "velika većina Srba živi u susjednoj Srbiji, a u Vukovar dolaze samo po potrebi da bi podigli mirovine i ostvarili neka od socijalnih i materijalnih prava".

Josipović: To treba učiniti, ako ima uvjeta

Mogućnost uvođenja srpskog jezika i ćiriličnih natpisa na gradskim i državnim institucijama u Vukovaru komentirao je i predsjednik Ivo Josipović, koji je prošlog tjedna u Pakracu ocijenio da "to treba učiniti ako ima uvjeta i ako je predviđeno statutom lokalne samouprave", ističući pritom da je Hrvatska pravna i pravedna država i da zakon treba poštovati.

Pupovac, pak, ističe da bi primjenu zakona prije svega trebalo osigurati Ministarstvo uprave, koje treba dati jasne upute o provedbi zakona, a bude li potrebno, takvu uputu mogu dati i Vlada i nadležni saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kako se to činilo u ranijim mandatima, kada su statuti prilagođavani kako bi se osigurala proporcionalna zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica i osnivanje manjinskih vijeća.

"Kao i u slučajevima zastupljenosti u predstavničkim tijelima, isto će se uraditi i po pitanju dvojezičnosti", uvjeren je Pupovac, koji podsjeća da u tijelima lokalne samouprave sjede predstavnici istih stranaka koje su u Saboru izglasale Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Smatra da je jezična tolerancija u Hrvatskoj bolja nego ranijih godina te da će puna primjena zakona osigurati još veću toleranciju, a podsjetio je da su Vlade iz 2003. i 2007. u svojim programima imale punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, što je učinjeno u većini slučajeva kad je u pitanju zastupljenost manjina u predstavničkim tijelima te u nešto manje jedinica u kojima se jamči osnivanje manjinskih vijeća.

Što se tiče dvojezičnosti i ravnopravne službene uporabe ćiriličnog pisma, ona je zasad osigurana u vrlo malom broju općina, uglavnom u onima u kojima Srbi čine više od 50 posto stanovništva, no isključivo na razini općinskih statuta i dvojezičnih natpisa na zgradama općina, ne i na pločama s imenima ulica i naselja.

Iako ju broj pripadnika talijanske nacionalne manjine ne obvezuje na dvojezičnost, Istarska županija i neke općine i gradovi u Istri osigurali su dvojezične natpise na hrvatskom i talijanskom jeziku iz tradicijskih razloga. Dvojezičnost je osigurana i u Daruvaru i nekim okolnim općinama u kojima je, uz hrvatski, u službenoj uporabi i češki jezik, a mađarski je u ravnopravnoj službenoj uporabi u općini Kneževi vinogradi u Osječko-baranjskoj županiji. (Hina)