Biste li se za 200.000 kuna vratili u Hrvatsku? Pogledajte što kažu mladi koji su otišli trbuhom za kruhom

Što misle o novoj Vladinoj mjeri ''Biram Hrvatsku'', kojom se s 200.000 kuna želi potaknuti ljude koji su trbuhom za kruhom otišli u druge europske zemlje da se vrate u domovinu, pitali smo ljude prema kojima je ta mjera usmjerena. Njihovi su odgovori različiti.

tri vijesti o kojima se priča Tragedija kod Karlovca Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač Niz promjena Velika novost za umirovljenike: Uvodi se poseban dodatak, a objavljeno je i kada će se isplaćivati TAJNI STANAR FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo

"Ja sam toliko izvan toka u Hrvatskoj da ne znam puno reći o tome. Sam poticaj za samozapošljavanje nije dovoljan bez promjene poduzetničkih davanja i zakona na bolje jer je u Hrvatskoj jako nezahvalno biti poduzetnik. Ali u svakom slučaju je pozitivno što žele potaknuti ljude da se vrate i ako mjera stvarno funkcionira i ako je dobro uređena, mislim da bi je puno mladih ljudi čak i iskoristilo. Morala bih se više informirati o cijeloj stvari, ali vratila bih se da je tako'', kaže nam 28-godišnjakinja koja se preselila u Irsku.

''Ne bih se vratila ni za milijun kuna...''

U Irsku je otišao 33-godišnji mladić koji također misli kako sama mjera nije dovoljna.

''Ne znam koliko tih 200.000 zapravo vrijedi i za koju vrstu posla. Ali bez obzira na to, mislim da me to ipak ne bih privuklo nazad dok se ne promijene neke stvari zbog kojih sam još uvijek vani'', kaže nam.

''Ne bih se vratila da mi nude milijun kuna'', kaže jedna 30-godišnjakinja iz Irske.

Da se taj novac može iskoristiti, ali za druge ljude smatra 29-godišnjakinja koja je otišla u Njemačku. ''Ma nemam što reći osim da je bolje da taj novac daju tim jadnim ljudima napaćenima koji su se ostali boriti i preživljavati u Hrvatskoj", poručila je.

''Velika je to pomoć''

Ivona Boca živi i radi u Njemačkoj. Ovo joj je drugi Božić koji neće provesti u Hrvatskoj, no izuzev blagdana, kaže, život je u Kölnu bolji nego u Zagrebu. ''Za 200.000 eura bih možda razmislila, ali za 200.000 kuna teško. Fino ta svota zvuči, ali kad se sjetim što sve dolazi uz to i što bih sve trebala ovdje napustiti – teško'', kazala je reporteru Dnevnika Nove TV Dini Golešu.

Ima i onih koji misle drugačije. Ivica Babić, poduzetnik iz Sinja, radio je u Njemačkoj, vratio se i otvorio tvrtku u Sinju. Da mu je netko ranije nudio novac, objeručke bi ga prihvatio. ''Smatram da je velika pomoć pri povratku. Nebitno je li to za otvaranje obrta ili kupovanje nekih novih sredstava ili opreme, ali svakako velika pomoć'', rekao je.

Država povratnicima nudi 200.000 kuna kroz mjere za samozapošljavanje. Svima ostalima na raspolaganju je 50.000 manje, a ako grad zamijene Banovinom, Dalmatinskom zagorom, Gorskim kotarom ili Likom dobit će 175.000 kuna. Ličani ističu da samo novac nije dovoljan jer nema infrastrukture, a ljudi je sve manje.

''Potrebno je stvoriti puno preduvjeta da bi mladi i s tom količinom novca vidjeli svoju perspektivu u Lici i ruralnijim krajevima'', smatra Dario Eror iz Otočca.

Pročitajte i ovo ''Biram Hrvatsku'' Do 200.000 kuna: Vlada priprema novu mjeru, uz koju možete zaraditi povratkom u zemlju, ali i selidbom unutar nje

Udruga Glas poduzetnika ne podržava novu mjeru. Takve demografske mjere smatraju uvredom za sve koji svoj posao nisu pokrenuli izvan Hrvatske, a premijeru predlažu da pročita i primijeni mjere koje je predložio Ekonomski savjet Udruge Glas poduzetnika još početkom godine.

''Andrej Plenković i njegova Vlada jasno poručuju svima onima koji su, unatoč odnosu države prema njima, odlučili ostati u Hrvatskoj i ovdje pokrenuti svoj posao, koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno.

Vlada je ovom uvredom svima onima koji su ostali u Hrvatskoj još jednom pokazala koliko cijeni rad, upornost i dostojanstvo svojih građana, poručivši im da ih očito ne smatra jednako inteligentnima i vrijednima kao one koji su bolju budućnost odlučili potražiti van granica države'', kažu iz Glasa Poduzetnika.

Demograf Stjepan Šterc nešto je blaži, no mjeru naziva političkom, a ne demografskom. Potencijal vidi u gotovo dvije milijarde eura doznaka iz inozemstva. ''Temelj povratka bi trebale biti investicije iseljeništva u Hrvatsku i te investicije kroz poticajne modele usmjeriti prema Hrvatskoj i one bi onda dovele do povratka naših iseljenika. Trebalo je tome ozbiljnije pristupiti, ovako to izgleda kao jeftina politička mjera'', kaže.

Pročitajte i ovo O prijetnjama u Zadru, potpisima za referendum... Plenković objasnio tko će moći do novca za preseljenje: "Tko želi u Zagoru, Liku, Banovinu..."

Premijer Andrej Plenković pojasnio je u utorak da je riječ o nadogradnji mjere samozapošljavanja.

"Od dosadašnjeg korištenja te mjere otprilike 85 posto korisnika sa svojim poslovnim planom i dalje radi, znači stali su na noge i sada samostalno operiraju na tržištu. S ovom idejom želimo dignuti prag sa 130.000 na 150.000 kuna za samozapošljavanje, uz to da bi oni koji su proveli minimalno godinu dana rada u nekoj članici Europske unije dobili poticaj od još 50.000 kuna, dakle maksimalno 200.000", rekao je.

Dodaje da slična mjera postoji i za migracije unutar Hrvatske, ''gdje ljudi idu u urbana područja, žive u manje kvadrata i posljedica toga je da imaju manje djece''. ''Onda njima kažemo za istu varijantu, od 150.000 kuna za samozapošljavanje, netko tko želi ići na područje Dalmatinske Zagore, Like, Banovine može dobiti i poticaj od dodatnih 25.000 kuna", rekao je Plenković, dodavši da očekuju da bi se oko 4500 ljudi moglo koristiti tom mjerom.