Prošle godine povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti centrom glavnog grada prošla je cijela sila hrvatske vojske i oružanih snaga. Dok su se Vukovarskom ulicom izmjenjivale postrojbe HV-a, oklopna vozila, artiljerija, grad su nadlijetali MiG-ovi, a iz splitske Lore u tim je trenucima isplovilo i 6 brodova Hrvatske ratne mornarice. I za one sasvim neupućene i nezainteresirane za vojnu tematiku, bio je to prilično impresivan trenutak za hrvatske prilike, naglašen emotivnim izvedbama domoljubnih pjesama uz koje je malo koje oko ostalo suho.
Pročitajte i ovo
Međutim, kakva je stvarna slika Hrvatske vojske? U nekoliko navrata u redakciju su nam se javili nezadovoljni i ogorčeni, sadašnji te bivši pripadnici HV-a. Neki su svoje nezadovoljstvo iskazali samom organizacijom rada, neki neisplatom određenih potraživanja, a neki uvjetima u kojima žive u nekim hrvatskim vojarnama. Voljeli bismo reći da su nas priče koje su nam ispričali iznenadile, no i sami znamo da je situacija u vojsci daleko drugačija od onoga što nam je 4. kolovoza bila pokazano na zagrebačkim ulicama te za što je potrošeno čak 12 milijuna kuna.
'Mi koji smo bili u vojsci tad, nama je taj mimohod bio smiješan. Vozila su obojili da izgledaju kao nova, pokazali svašta, a mi i dalje u svakodnevnoj upotrebi imamo oružje iz rata. Svi se izvana prave kako je sve super, a zapravo je sve užasno', kaže nam naša sugovornica (podaci poznati redakciji) koja je prije 4 mjeseca dala otkaz u Hrvatskoj vojsci nakon što joj nisu odobrili uvid u rezultate testiranja na kojem su je srušili, a koji bi joj s vremenom bio odskočna daska za napredovanje u vojnoj karijeri.
Ona i još nekoliko drugih sugovornika najviše ružnih riječi imali su za stanje u vojarnama. 'Jedino je vojarna u Petrinji obnovljena, ali ostalo, primjerice Našice ili Knin... To je užas. To nije dostojno života tamo. Valjda se od vojnika očekuje da budu prljavi i žive u kaosu. Doslovce dobiješ krevet i to je to. Ja sam, kao žena, imala svoju sobu, ali sam kupaonicu dijelila s tri različite službe', kaže nam sugovornica.
I doista je tako. Od MORH-a smo tražili odgovor na pitanje - u što se točno i koliko ulaže. Prema njihovim odgovorima, Petrinja je doista najbitnija uz izuzetak Hrvatskog vojnog učilišta na zagrebačkom Črnomercu. 'U vojarnu Pukovnik Predrag Matanović u Petrinji sustavno se i planski ulaže kako bi se, u skladu s najvišim svjetskim vojnim standardima razvila u modernu hrvatsku vojarnu. Višegodišnji investicijski projekt uključuje izgradnju smještajnih, zapovjednih, nastavnih, skladišnih i obučnih objekata, izgradnju i rekonstrukciju prometne i komunalne infrastrukture', odgovorili su nam u MORH-u.
Čitav projekt rekonstrukcije i modernizacije petrinjske vojarne vrijedan je oko 180 milijuna kuna.
I zaista je fantastično što će Hrvatska u jednom trenutku imati vojarnu za 21. stoljeće, no osim što je to 21. stoljeće već odavno počelo, Hrvatska nema samo jednu vojarnu pa se ne možemo ne zapitati kada će se početi ulagati u ostale objekte? 'Zašto se onda vojska ne centralizira u Petrinju i riješen problem? Mi smo u Našicama stalno slušali kako modernizacija samo što nije počela. I tako stalno', dodaje naša sugovornica.
Osim u Petrinju ulaže se i u Vojno učilište na kojem su otprije nekoliko godina, s debelim zakašnjenjem, uvedeni novi smjerovi kojima je cilj također stvoriti moderne, obrazovane i stručne vojne kadrove. 'U kompleksu HVU je prošle godine uređen niz učionica, kabineta, prostorija za boravak i spavaonice', kažu nam u MORH-u i dodaju kako se planiraju i znatna dodatna ulaganja u taj kompleks.
No, nisu katastrofalni uvjeti života i rada u vojarnama jedini problem našim vojnicima. Neki su nam se požalili i zbog neisplate određenih dodataka na plaću zbog čega su s MORH-om završili i na sudu. I to nisu rijetki slučajevi. Kako nam u MORH-u kažu, samo prošle godine evidentirano je čak 680 tužbi. većina njih od strane aktivnih i bivših djelatnika upravo zbog potraživanja razlike isplate plaće po osnovi prekovremenog rada, naknade za dežurstvo ili stražu, za razne dodatke na plaću te za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Iz MORH-a dodaju kako se uglavnom radi o zahtjevima koji se kreću od nekoliko stotina kuna pa do 20.000 kuna. Dodajmo tome kako se u svibnju prošle godine protiv MORH-a vodilo čak 4000 sporova.
Iz MORH-a su nam poručili kako su u njihovom Ministarstvu poštuju svi zakonski propisi o zaštiti na radu te se u skladu s potrebama i raspoloživim sredstvima na godišnjoj razini ulaže u opremanje i modernizaciju, kako Oružanih snaga, tako i samog Ministarstva, a u javnom sektoru postali su i prvi primjer zelene gradnje. I svaka im čast na tome, poznato je da hrvatski budžeti i nisu pretjerano zavidni, no kao što jedna lasta ne čini proljeće, tako ni jedna moderna vojarna ne čini modernu vojsku pa sa sigurnošću možemo reći da je hrvatska vojska još miljama daleko od titule 'moderne vojske' u punom smislu te riječi.
Jedva čekamo vidjeti u što će se sljedeće ulagati...
