Tisuće ljudi bilo je na ulici zbog posljednjih poteza Andreja Plenkovića. Na istom mjestu nekoliko dana ranije prosvjetari su tražili veće plaće, prije njih liječnici i ostali medicinari bolje uvjete rada.
Posljednjih nekoliko dana u Mađarskoj, Njemačkoj, Indiji, Belgiji ili Francuskoj prosvjedi su masovni i neuredni.
"Francuzi vole takve radikalne metode, da bi se čuo njihov glas. Neće oni sada mnogo nešto lijepo, fino, krasno, nego idemo na barikade", komentirala je redateljica iz Pariza Bojana Momirović.
Zbog čega u Hrvatskoj katkad više ljudi izađe na subotnju špicu nego na prosvjed?
"Temeljni motivator je ideja, ideja oko koje se okupljamo i ljudi će različito procijeniti za koji ideju vrijedi izaći na ulicu i boriti se, a za koju ideju ću možda propustiti nekim drugim ljudima da se izlože više", objasnila je profesorica socijalne psihologije Dinka Čorkalo Biruški.
Pročitajte i ovo
Ekipa Provjerenog je u subotu prijepodne, prije prosvjeda lijevo-liberalne oporbe, provjerila koliko će se građana koji su na zagrebačkoj špici pridružiti prosvjedu i znaju li koji je njegov povod.
"Znam da je nešto, ali ne interesira me pa ne znam", komentirala je Iva koja nikad nije bila na prosvjedu.
Marko Tandarić je išao na prosvjed, a motiviralo ga je stanje u državi i izbor novog glavnog državnog odvjetnika. "Prvi val da bi se napravio, treba prvi kamenčić baciti u vodu, ja mislim da će ovo danas biti to", dodao je tada.
Da bi pojedinac odlučio izaći iz svoje zone komfora, moraju se za to steći određeni uvjeti, objašnjava profesorica socijalne psihologije.
"Ima jedna narodna koja dobro opisuje što se događa. Vrč ide na vodu dok se ne razbije", dodala je Čorkalo Biruški.
Zbog čega onda imamo dojam da taj trenutak za Hrvate ne dolazi?
"Kada ljudi nisu zadovoljni s nekom organizacijom, državom ili društvom imaju mogućnost protesta, mogućnost odlaska, ili mogućnost lojalnosti.
U Hrvatskoj se radi o tome da velik broj ljudi je emigrirao zbog boljih uvjeta tako da se smanjuje taj broj nezadovoljnih ljudi.
S druge strane, imamo tu lojalnost HDZ-u, jednoj od najdominantnijih stranaka u istočnoj Europi, koju njezini birači smatraju strankom koja je stvorila državu i lojalni su joj", ispričao je sociolog s Instituta za društvena istraživanja Nikola Petrović.
Onda ostaje zapravo samo mali broj ljudi koji se bune.
"Hrvatska ima puno lokalnih protesta, pogotovo ovih nimbi protesta na lokalnoj razini. Tako da po nekim istraživanjima hrvatska ne stoji tako loše po organiziranju građana, ali to je uglavnom kada građani percipiraju da su im ugroženi interesi onda se mobiliziraju", dodao je Petrović.
Pročitajte i ovo
Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a volja tog istog naroda može se iskazati na izborima, ali sasvim legitimno i na ulici. Najbolji primjer za to je Francuska, kolijevka demokracije.
Potreba Francuza da dignu glas kada se donose odluke koje ih se tiču, duboko je usađena u svakog pojedinca, opisala je redateljica Momirović koja 20 godina živi u Parizu.
"Znaju da se njihov glas broji. Taj glas naroda, koji je jedna protuteža vladi, je izrazito snažan i može u stvari blokirati cijelu zemlju ako je to potrebno", istaknula je redateljica.
To je tako već 250 godina i dio je političke kulture, odgoja, obrazovanja i demokracije.
Prosvjedi, a pogotovo štrajk i blokade zemlje koštaju, a državne tvrtke, rekla je Momirović, imaju posebne stavke u proračunima i unaprijed planiraju taj trošak, a na odlaske na prosvjede računaju i poslodavci.
"Apsolutno sve prosvjede podržavam. Ja sam veliki socijalist i liberal u društvu i smatram da čovjek mora dok je živ biti angažiran. Nemojmo se praviti da ne vidimo, nemojmo spavati. Treba biti hrabar, treba izaći i pokazati svoj stav", komentirala je Živana Šašlić koja je išla na prosvjed ljevice u subotu.
"Masovnost svakako jest jedan od elementa temeljem kojih vladajući procjenjuju koliko je stvar opasna. Koliko je vjerojatno da će protestni duh ugroziti moj oblik vladanja", pojasnila je profesorica socijalne psihologije.
O masi građana okupljenih prošle subote na Gornjem gradu premijer je imao štošta za reći.
"Ja to izbjegavam reći, Hrvati nisu nikada živjeli bolje nego danas. Nikada. I ne može netko tko je u oporbi fabricirati krizu na ničemu.
Ako sam ja veleizdajnik i mene treba zabraniti i ja sam banda i treba me protjerati onda ste vi ekipa prorusi, vi ste ne za hrvatski nacionalni interes ako se protiv Zakona o hrvatskom jeziku", komentirao je premijer Andrej Plenković nakon prosvjeda.
Promjene premijerove retorike od početka mandata do danas, psiholozi su primijetili još od anti-COVID prosvjeda, ona se nastavlja i dalje.
"Proglašavanja sebe izvrsnima, nevjerojatno uspješnima i sa stalnim čuđenjem građanima zašto mi to ne vidimo, jedna strategija formiranja paralelne stvarnosti", objasnila je Čorkalo Biruški.
U Hrvatskoj su prosvjedi gotovo uvijek mirni. Pravo na mirni prosvjed je i upisano u Ustav.
Prosvjedima na francuski način, svjedočili smo 2010., u pokušaju da se zaustavi gradnja Centra Cvjetno, cigle su letjele u Facebook prosvjedima iz 2011., kada je na meti bila Vlada Jadranke Kosor.
Ministra u Vladi Zorana Milanovića pokušali su rušiti branitelji koji su se sukobili s policijom.
"Uspjeh prosvjeda se gleda kroz to može li se on pretočiti u političku snagu. Facebook prosvjedi doveli su do razvoja živog zida. Blokade zbog zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, protesti protiv Cvjetnog su rezultirali razvojem radikalne ljevice i zelenih pokreta", rekao je Petrović.
Pročitajte i ovo
Prosvjed za i protiv Istanbulske konvencije, prosvjed za pravo na pobačaj i anti-COVID prosvjed bili su neki od naših najvećih.
Ipak, najmasovniji u povijesti naše države bio je onaj za spas radija 101. Građani su tada pokazali demokratsku zrelost i ostvarili svoj cilj.
Ipak, nijedna borba za neka prava nije uspjela okupiti onoliko ljudi koliko je uspjela - nogometna reprezentacija.
"Kada idemo na prosvjede, ishod nije tako izvjestan, uspjeh je jako daleko i jako jako neizvjestan. Dakle energija i napor za nešto što tek treba biti dobro, možda, je bitno daleko od onoga kada idete dočekivati pobjednike. Taj ishod je sasvim siguran, on je sjajan i vi se sjajno osjećate", komentirala je Čorkalo Biruški.
Hrvatska je još mlada demokracija i još treba mnogo učiti. Za početak, da građani shvate da je njihovo sudjelovanje u istoj toj demokraciji ključno, da političare biraju da im služe, a ne njima vladaju. Moć je u rukama građana prvenstveno izlaskom na biralište, a onda i dizanjem glasa ako politika ne radi ono za što im je povjeren mandat.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
