Generacijama su ovdje živjeli, a onda se pojavio dokument iz 19. stoljeća: "Sve smo dali za kuću, a sad dobijemo da ovo nije naše"

Bizarni slučajevi stižu iz Sukošana, mjesta u kojem se 15 obitelji pita hoće li nakon više desetljeća u svojim domovima završiti na cesti?

Znaju i sami da su zemljišne knjige u Hrvatskoj nesređene, ali da se netko poziva na dokument iz 19. stoljeća i njima osporava vlasništvo - to kažu ne mogu razumjeti. 

Brojne obitelji mogle bi ostati bez svojih domova 

Živi u kući koju je izgradio njegov otac, na parceli koju mu je dodijelila nekadašnja mjesna zajednica, da bi nedavno saznao da ni zemlja, a s njom i kuća više nisu njegovo vlasništvo.

I ne samo on, nego i njegovi susjedi. Njih 15. Zemljište površine 110 tisuća metara kvadratnih postalo je u zemljišnoj obnovi vlasništvo ljudi koji su se sjetili da je ta ogromna čestica pripadala njihovom prapradjedu Mili Labusu prije više od stoljeća, iako je on tu zemlju prema dostupnim dokumentima prodao, ne jednom, nego više puta.

Početkom 2000-tih sud im je donio rješenje o naknadno pronađenoj imovini, što ne bi bilo sporno da rješenje nije doneseno temeljem nepotpunog preslika ZK izvatka. A to rješenje dovelo je u konačnici do niza drugih sudskih odluka kojim su kuće mještana postale vlasništvo Labusovih nasljednika, kao i brojne prazne parcele koje nove suvlasnice sada užurbano prodaju.

Josip je mislio da je svoj na svome, ali obnovom zemljišnih knjiga zemlja koju je posjedovao, a s njom i kuća koju mu je otac gradio postale su - tuđe vlasništvo.

"Ja i moja žena sve što zaradimo ulažemo u ovu kuću. Da bi imali za se, da bi imali za svoju dicu. A danas dobijem ovo da nije naše", rekao je Josip Strenja. 

Nije riječ o samo njegovom, već ukupno 110 tisuća metara četvornih na kojima se nalazi 15 kuća i mnogo više praznih parcela koje su sada u rukama jedne obitelji.

"Nema, to je sve njihovo, sve njihovo i eto. Sad ti moraš dokazivati da je to tvoje. Nešto što je tvoje stoljeće", rekla je Vesna Smolić. 

Sud donosi rješenje o naknadno pronađenoj imovini

Priča se zakomplicirala za ove mještane Debeljaka kada su praunuci nekadašnjeg upisanog vlasnika došli na sud tvrdeći da su naknadno pronašli tih 11 hektara i žele ih natrag. Sud donosi upitno rješenje.

"Općinski sud u Zadru, donosi rješenje o naknadno pronađenoj imovini ne samo temeljem papira, nego još naznačuje da je to preslika ZK izvatka. Dakle, ovaj papir je prouzročio općini Sukošan i mještanima Debeljaka štetu od nekih 6 milijuna eura", rekla je Ivana Raspović, odvjetnica Vesne Smolić i Josipa Strenje

Ova zemljišno pravna zavrzlama mještanima je sumnjiva već od svojih početaka.

"Od 1893. ima elemente mafijašenja. Jer kako normalnim ljudima objasniti da prednici i potomci četiri puta prodaju istu zemlju. A možda i više, ali za četiri puta imamo dokaze. I onda opet tvrde da je njihova", rekao je Darko Smolić Ročak, općinski vijećnik i zamjenik načelnika. 

Vesna Smolić ima kupoprodajni ugovor iz 1910. koji dokazuje da je ovaj dio zemlje više od 100 godina u njezinoj obitelji. Ugovor njezine prabake sud je odbio prihvatiti kao dokaz o vlasništvu. Nedavno je doznala da je jedna od njezinih parcela prodana za 135 tisuća eura.

"Mile Labus je tu istu zemlju prodavao žiteljima Debeljaka i Sukošana. Obećao je kupcima da će skinuti sve zabilježbe tereta sa postojeće čestice. Međutim, on nije izbrisao terete, oni se nisu mogli knjižiti, bili su u posjedu zemlje i to je takvo stanje trajalo do novih dana", rekao je Smolić Ročak. 

Godine su prolazile, vlasništvo se među njegovim nasljednicima nije prenosilo. Države su se mijenjale. Cjelokupna parcela od 62 hektara proglašena je Općenarodnom imovinom, da bi 1986. Šumarija Zadar tužbom protiv Labusovih nasljednika dobila vlasnički spor. Veći dio ostao je šuma. Manji dio, od 11 hektara dan je na upravljanje tadašnjoj Općini Zadar kao građevinsko zemljište.

Odlukom Vladine komisije 1996. prenijela se imovina nekadašnje općine Zadar na sadašnju općinu Sukošan.

Kada je krenuo postupak obnove zemljišnih knjiga, oni koji su bili u posjedu, mislili su da će čestice dosjelošću upisati kao svoje. No to se nije dogodilo.

Pojavila se praunuka kmeta Labusa i njezina djeca, s rješenjem o naknadno pronađenoj imovini u kojem stoji da sva ta zemlja pripada njima i njihovim pokojnim rođacima.

Odvjetnica Ivana Raspović koja je u početku sporova zastupala Općinu, a sada zastupa dio mještana, tvrdi da je upravo u tom rješenju i krivom čitanju povijesnih zemljišnih knjiga temelj svih problema koji su uslijedili.

U rješenju o nasljeđivanju jasno stoji da je sud ovih 11 hektara, nasljednicima kmeta Labusa, kao naknadno pronađenu imovinu upisao temeljem preslika zk izvatka. 

Općina pokrenula tužbu 

Općina je pokrenula tužbu kako bi dokazala vlasništvo. Sporovi su trajali godinama.

Činjenica je da su Labusovi potomci temeljem nepotpune isprave postali suvlasnici preko 60 čestica. Činjenica je i da je Josipovom ocu kao i ovim ljudima netko zemljište dodijelio, a da su neki, poput Vesnine prabake to i kupili. Da je sud donio, u najmanju ruku, niz odluka koje bi trebalo preispitati. Zemljišta se sada užurbano prodaju, a kupci ne znaju pozadinu priče.

Pročitajte i ovo U Vinogradskoj ulici Policija s dugim cijevima ispred KBC-a Sestre milosrdnice: Doznajemo o čemu se radi

Pročitajte i ovo jasni kriteriji Evo s koliko vas novca na računu banka smatra bogatima