U Kninu se održala središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Točno u 9 sati i 43 minute na zazvonila su sva crkvena zvona tog grada označivši točno vrijeme kada su na današnji dan prije 18 godina hrvatske snage ušle u Knin, čime je bila završena vojnoredarstvena operacija 'Oluja', nakon čega je na kninskoj tvrđavi podignuta hrvatska zastava kao i prije 18 godina. Zastavu su danas držali sudionici 'Oluje' te roditelji i djeca stradalih branitelja.
Pročitajte i ovo
Jedna osoba mrtva
Policija objavila detalje stravične tragedije u Kninu: 25-godišnjak tijekom zabave iz spavaće sobe donio ručnu bombu
"A tko se to nama probudio?"
Primorac opet proziva Milanovića: "Ne treba nam prevrtljivac"
S 18 pucnjeva s tvrđave obilježena je 18 godišnjica oslobađanja Knina, a pozdrav domovini nad gradom su izveli i pripadnici hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Svečani mimohod gradskim je ulicama stigao do glavnog gradskog trga gdje je general bojnik Dragutin Repin podnio prijavak postrojenih pripadnika Oružanih snaga RH i Ministarstva unutarnjih poslova Vrhovnom zapovjedniku OSRH predsjedniku Republike Ivi Josipoviću.
Ispred spomenika 'Oluji', vijence su poginulim redarstvenicima položili i predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović te predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, a nakon njih i general Ante Gotovina koji je zajedno s generalima Markačem i Čermakom izazvao ovacije građana.
Nakon himne Republike Hrvatske iznad Knina pušteno je 18 bijelih golubica.
OVACIJE ZA GENERALE, ZVIŽDUCI ZA PREMIJERA
General bojnik u miru Damir Krstičević čestitao je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja svima okupljenima. 'Čast mi je, sreća i zadovoljstvo stajati danas ovdje zajedno s vama u hrvatskom kraljevskom gardu Kninu, u gradu kojeg smo zajedno oslobodili 5. kolovoza 1995.', rekao je bojnik Krstičević i podsjetio na sve one koji su se sudjelovali u 'Oluji'.
'Ne smijemo zaboraviti da su kao svoju domovinu branili i mnogi odani sinovi našeg naroda u BiH, mnogi odani Srbi, muslimani, Albanci kao i nekoliko stotina stranaca. Mnoge od njih trebalo bi danas posebno spomenuti, istaknuti kao primjer današnjim naraštajima. Neki sam danas imao priliku vidjeti , ali mnogi danas više nisu s nama i naša je dužnost i obaveza čuvati uspomenu na njih, na njihovu žrtvu, jer dok mi čuvamo uspomenu na njih oni su živi', rekao je bojnik Krstičević.
Pozdravio je i trojicu generala, Gotovinu, Markača i Čermaka. 'Oni su za razliku od nas vodili dva rata, rat za Hrvatsku i rat za istinu na sudu u Haagu, u oba rata su pobijedili i dokazali da je hrvatski narod vodio pravednu borbu za slobodu i neovisnost', kazao je Krstičević.
Nakon bojnika Krstičevića govor je održao premijer Zoran Milanović kojeg su okupljeni žestoko izviždali i izvrijeđali.
Premijer je pozdravio branitelje i sve okupljene zahvalivši onima koji su sudjelovali u olobađanju Knina i Hrvatske. 'Ti ljudi nisu imali samo veliko srce nego su znali i što rade. Imali su opasnog neprijatelja, no oni su bili još opasniji', rekao je premijer.
Cijeli njegov govor pratili su povici i zvižduci, a premijer je pozvao na zaboravljanje mržnje i zloće. 'S mržnjom i zloćom prema nikome, s dobrom vjerom i dobrom voljom prema svakome. S vjerom da je naš put ispravan put, da drugog puta nije bilo', poručio je premijer.
>> VIDEO Ćesić Rojs o zviždanju Milanoviću: 'Ja zviždim svima osim Tuđmanu i Šušku!'
Karamarko branio Milanovića od zvižduka
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u Kninu je rekao da nije zadovoljan zviždanjem premijeru. 'Mislim da je to bacilo sjenu na ovu proslavu koja je doista veličanstvena', kazao je.
'Ja apsolutno apeliram na ljude u ovakvim situacijama da svoje nezadovoljstvo s Milanovićevim razmišljanjem, izričajem i politikom koju vodi, da izraze kad budu izbori', dodao je Karamarko.
'Glupana i kvrgavih grana uvijek će biti'
Ministar hrvatskih branitelja Predrag Fred Matić kazao je da oni koji zvižde 'više govore o sebi nego što su nekoga drugoga mogli povrijediti'.
'Ali evo, kaže narodna poslovica da glupana i kvrgavih grana će uvijek biti. S tim što za grane nisam siguran', dodao je Matić.
Leko: U Oluji treba tražiti inspiraciju
Predsjednik Sabora Josip Leko poručio je kako bismo svi trebali tražiti inspiraciju i snagu na primjeru 'Oluje'. 'Tih dana bili smo ujedinjeni u jednom cilju - samostalnoj hrvatskoj državi utemeljenoj na vladavini prava', rekao je Leko.
'Danas je dan slavlja, ali možemo li slaviti ako je država neuređena, ako su ljudi razočarani? Trebamo i hoćemo slaviti jer sve vrijednosti za koje ste se borili i dalje su temelj hrvatskog društva i države', dodao je predsjednik Sabora.
Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Ivo Josipović zahvalio je svima koji su prije 18 godina sudjelovali u pothvatu ove vojno-redarstvene akcije. Posebno je zahvalio generalu Anti Gotovini kao zapovjedniku ove akcije.
'Ja vjerujem u Hrvatsku jer gledam vas dragi branitelji, vjerujem jer gledam one koji nose sliku svojih najmilijih nestalih branitelja', rekao je predsjednik Josipović i obećao da će Hrvatska pronaći sve nestale branitelje i saznati krivce.
Josipović: Oni koji su izviždali premijera uvrijedili su sve sudionike proslave
I predsjednik se osvrnuo na zviždanje premijeru Milanoviću. 'Oni koji su izviždali premijera Zorana Milanovića uvrijedili su sve sudionike proslave u Kninu', rekao je.
'Čuli smo odličan govor premijera, a jedna grupa je zviždala. Evo, i vi (novinari) pitate samo o tome, a malo se govori o onome što je bit. Oni (koji su zviždali) su zapravo uvrijedili sve sudionike ovdje, uvrijedili su branitelje, uvrijedili su dane kojih se sjećamo', odgovorio je Josipović novinarima, zamoljen za komentar zviždanja Milanoviću, ali i njemu kada je u govoru spomenuo potrebu 'oprosta i drugoj strani'.
Predsjednik je izrazio žaljenje što se to dogodilo te izrazio nadu da se to više neće ponoviti. 'Meni nisu zviždali, osim kad sam govorio o pomirenju i miru, a ta činjenica dovoljno govori tko su ti ljudi', poručio je Josipović.
18 GODINA OD OSLOBAĐANJA KNINA
Akcija Oluja počela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro, najavljujući kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica i vremenom prerasla u napade na hrvatske gradove i sela, ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim paravojnim srpskim postrojbama pomagala i JNA.
Točno u podne u subotu 5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak 'Oluje' u bivšim sektorima sjever i jug.
>> Zoran Milanović: Izgradimo Hrvatsku kakvu su njezini branitelji sanjali
>> Predrag Matić: 'Došli smo se pokloniti žrtvi naših prijatelja bez kojih nebi bilo ni Bljeska, ni Oluje'
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara - gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook