Profesor Bilandžić za Dnevnik Nove TV o Rusiji: ''Ovo ima bitnu političku poruku i jasno je Rusija ovdje testira i odgovor na dosadašnje poteze Zapada''

U vježbama sudjeluju i kineske te mongolske postrojbe. Vježbe su premašile i najveće vojne manevre iz razdoblja sovjetskog saveza, a događaju se u vrijeme jačanja napetosti između Rusije i zapada. Za Dnevnik Nove TV o ruskim vježbama i odnosima Rusije i Mađarske, govorio je profesor Mirko Bilandžić.

Pročitajte i ovo Ruski protunapad Ukrajina izgubila veliki dio teritorija u Rusiji: "Neprijatelj pojačava svoje protunapade" Putinova prijetnja Prijeti li Europi veliki sukob? Vojni stručnjak kritizira potez jedne članice NATO-a: "To je amaterizam u vojnom smislu"

Treba li Hrvatsku brinuti ruska vojna raskoš?

U pogledu bilo kakve prijetnje možemo biti mirni. Dakle, vojne vježbe su nešto što je jedan standard obrasca testiranja kapaciteta i sposobnosti vojske. Rusija je vojna sila. Rusija se, dakle, sve više vraća u orbitu geostrateških igrača. Zadnjih deset godina Rusi kontinuirano provode različite tipove vojnih vježbi. Ovo su čak vojni manevri. S obzirom na njihov opseg, ono što je sigurno jest da je to najveća vojna vježba u povijesti Rusije i u vojnom smislu je to nešto što je standardno. U kontekstu napetosti između Rusije i Zapada, u kontekstu činjenice da prvi put, dakle, zadnjih godina nakon Hladnog rata Sjedinjene Američke Države i Ruska federacija međusobno se smatraju prednjacima nacionalne sigurnosti. Ovo ima bitnu političku poruku i jasno je Rusija ovdje testira, između ostalog, tu demonstraciju vojne sile i odgovor na sve dosadašnje poteze Zapada. Ako hoćete, prije nekoliko mjeseci je bila slična vježba NATO saveza u pribaltičkim državama, odnosno u Poljskoj i Rusi su jasno rekli da je, između ostalog, ova vojna vježba i odgovor na te zapadne poteze u pogledu širenja utjecaja NATO saveza.

A partnerstvo s Kinom?

Naravno, to je jedna sasvim drugačija dimenzija. Uloga Kine po prvi put na toj jednoj strateškoj izravnoj razini, bez obzira na vojne suradnje koje postoje između Kine i Ruske Federacije. Ono što imamo, te jedne povijesne pokušaje između Kine i Sovjetskog saveza da se stvore vojni savezi, to se nikad nije dogodilo, ni sada to nije izgledno. Ovaj put se samo dogodilo da imaju iste protivnike. Ako hoćete, u zadnjoj američkoj nacionalnoj sigurnosti prije nekoliko mjeseci, Kina i Rusija su označeni kao glavni izazovi Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo je jasna poruka jer je prvi put Kina izravni strateški partner. Naravno, taj put je do savezništva, između Kine i Rusije, daleko u vojnom smislu.

Vladimir Putin će se uskoro ponovno sastati s Viktorom Orbanom, a znamo kako mađarski premijer kotira u europskom političkom prostoru. Tko tu može profitirati?

To je još jedan zanimljiv, ja bih rekao, odnos između Rusije i Zapada, ako hoćete Europske unije, koji ima svoju povijesnu dimenziju rusko-mađarskih odnosa i ima jednu posebnu dimenziju s obzirom na disfunkcionalnost i neslaganja unutar EU i, naravno, ima izravne bilateralne odnose na relaciji Mađarska i Ruska Federacija. Dakle, to je već u jedan u nizu susreta najviše razine između Rusije i Mađarske. Ono što je sigurno, to je da Viktor Orban, odnosno Mađarska, ima jednu specifičnu poziciju u EU, da unatoč poziciji u EU, sve više razvija bilateralne odnose s Ruskom Federacijom. Naravno, u pozadini toga je energetika, ali ne samo to, već ekonomske posljedice zbog sankcija koje su nametnute Ruskoj Federaciji. Jedan od predvodnika ukidanja tih sankcija, jedna od 11 država u EU, upravo je Mađarska. I naravno, imamo još jednu dimenziju, a to su ogromne ruske investicije u nuklearna postrojenja u Mađarskoj i naravno da je i ovog puta energetika jedna od centralnih tema razgovora, ali to ima i ozbiljne političke implikacije za ukupni kontekst i u kontekstu rusko-europskih, odnosno rusko-zapadnih odnosa. Tko će profitirati? Profitirat će sigurno i Rusija i Mađarska. Naravno, to je opet poruka jedna Europskoj uniji. I svi oni koji već dugo govore o tome koja je stvarna pozicija u EU, meni se čini da se sve više pokazuju te procjene točnima i da će Europska unija tu morati preispitati svoju rusku politiku.

Rruski Ministar vanjskih poslova Lavrov 21. rujna stiže u Sarajevo. Otkud tolika ruska zainteresiranost za Balkan?

I povijesno i recentno, ovaj prostor koji je u orbiti geostrateških interesa, i Sovjetskog saveza i Ruske Federacije. Vidimo već godinama izravne intervencije Ruske Federacije na ovim prostorima. Oni su usmjereni prema istočnim i jugoističnom dijelovima Europe. Međutim, ni ovo zapadniji dijelovi ovih prostora nisu nešto što Rusiju ostavlja indiferentnom. Taj kontekst uporabe sredstava je različitih. Prema Hrvatskoj su to uglavnom ekonomska sredstva. Ovaj dolazak ministra vanjskih poslova u Bosnu i Hercegovinu je jasna poruka nastavka tih ruskih geostrateških interesa i budući da se on događa pred same izbore u BiH, koji su možda i jedni od presudnijih za budući razvoj BiH, jasna je poruka i u tom kontekstu. Nema nikakve dileme da će dolazak Lavrova, koji je sada odložen za nekoliko dana, utjecati na sam rezultat izbora. U tom preslagivanju karata i sukobu velikih sila, i nije tu samo Rusija i Zapad, tu je i pitanje Turske, nema nikakve dileme da je ta srpska komponenta ona koja je preostala i koja je jedna od dominantnih točaka preko koje Ruska Federacija želi utjecati na procese na ovim prostorima.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr