Tihomir Orešković obratio se stranim investitorima: Fokus je na energiji i infrastrukturi

Regionalnim liderima, hrvatski premijer Tihomir Orešković je predstavio strateške planove svoje Vlade.

Pročitajte i ovo Odlične vijesti Stigla procjena banke: Hrvatsko gospodarstvo rast će više no što je prognozirano Power of Diversity Povezivanjem ekonomija do snažnijeg rasta: Sastanak guvernera EBRD-a u Sarajevu 8. i 9. svibnja

Zapadnobalkanski investicijski summit, koji organizira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u Londonu prati reporterka Dnevnika Nove TV, Tatjana Krajač. Pri tom je rekao da je fokus na energiji i infrastrukturi. 'Energetska sigurnost je visoko na listi prioriteta svih Vlada. Uzimajući u obzir stratešku lokaciju u Europi i blizinu velikim europskim tržištima, Hrvatska može igrati važnu poveznicu u integraciji regije u europsko energetsko tržište.

Jedno od naših strateških projekata je LNG terminal na otoku Krk, koji bi SAD i Europu mogao opskrbljivati plinom iz Bliskog istoka. Ovaj je projekt od strateške vrijednosti za EU. LNG Krk bit će razvijan paralelno s transportnim kapacitetima koji bi dostavljali plin centralnoj i istočnoj Europi kao i spojiti Jadransku i Baltičku regiju. Drugi projekt energetske infrastrukture, važan za Hrvatsku kao i za regiju je izgradnja Jonsko-jadranskog plinovoda', naglasio je Orešković.

Na summitu su se okupiti premijeri, ministri, politički čimbenici i vodeći poduzetnici iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.

Premijer: Cilj je poboljšati kreditni rejting

'Zapadnobalkanski investicijski summit posebno je važan tijekom ovog perioda regionalnih promjena, narodi traže investicije koji neće samo podržati njihov lokalni ekonomski rast već će također podržati šire strateško regionalne projekte koji jačaju veze među našim zemljama i podržavaju ključne strateške interese Europske unije.

Zahvaljujem EBRD-u, svim investitorima i financijskim institucijama za prijašnju podršku i buduće investicije koje će ojačati lokalni i regionalni razvoj.

Također čvrsto vjerujem u holistički pristup. Uloga Vlade je da razvije učinkovite politike i okvire koji uspostavljaju pozitivno investicijsko okruženje, a važno je da Vlade dopuste konstruktivno ulaganje sa svim povezanim i važnim stranama uključujući poslovanje, investitore, financijske institucije, akademski sektor, sindikate, kao i šire društvo kako bi se osiguralo da imamo konstruktivni dijalog koji rezultira učinkovite politike.

Kao hrvatski premijer, predan sam jačanju veza sa svim stranama. Htio bih iskoristiti ovu priliku i s vama podijeliti glavne strateške prioritete svoje Vlade i fokusirati se na reforme.

Posvetiti ćemo posebnu pažnju svim aktivnostima koji stimuliraju ekonomski rast, stvaraju nove poslove, pozitivnu investicijsku klimu i podižu životne standarde za naše građane.

Prvenstveno smo posvećeni donošenju dobro balansiranog proračuna s fokusom na financijsku konsolidaciju kao i teške redukcije. Proračun ćemo objaviti sredinom ožujka.

Drugo je smanjivanje javnog duga koji danas iznosi 90% BDP-a aktiviranjem 500 milijuna eura 'uspavanog kapitala'', rekao je premijer podsjećajući na kapital koji je u državnim rukama kao što su 4.500 ureda, neaktivno zemljište, 1.300 javnih tvrtki...

'Cilj je poboljšati kreditni rejting kod agencija kako bi smanjili trošak posudbe novca. Treće je fokusirati se na SME – koristit ćemo 500 milijuna eura iz Fondova za malo i srednje poduzetništvo kako bi se potaknuo rast BDP-a u povećala zaposlenost', rekao je Orešković dodajući da će tu biti fokusa na inovacije te povećanje povlačenja novca iz EU fondova.

'Četvrto područje fokusa je iskorištavanje EU fondova (10.7 milijardi eura). Prošle smo godine iskoristili 500 milijuna eura. Ove je godine cilj 900 milijuna do milijardu eura. Imamo projekte u infrastrukturi, turizmu, agrokulturi regionalnom razvoju...

Peti je fokus na povećanje investicija tako da se stvori pozitivna investicijska klima i smanji birokracija u sustavu, kako bismo ostvarili učinkovit javni sektor', kazao je premijer u Londonu.

Energija i infrastruktura

'Kada je riječ o prekograničnim ili regionalnim projektima fokusirani smo na dva ključna strateška područja: energiju i infrastrukturu.

Energetska sigurnost je visoko na listi prioriteta svih Vlada. Uzimajući u obzir stratešku lokaciju u Europi i blizinu velikim europskim tržištima, Hrvatska može igrati važnu poveznicu u integraciji regije u europsko energetsko tržište.

Jedno od naših strateških projekata je LNG terminal na otoku Krk, koji bi mogao opskrbiti plinom iz Bliskog istoka , SDA-a i i Europe. Ovaj je projekt od strateške vrijednosti za EU. LNG Krk bit će razvijan paralelno s transportnim kapacitetima koji bi dostavili plin centralnoj i istočnoj Europi kao i spojiti Jadransku i Baltičku regiju.

Drugi projekt energetske infrastrukture, važan za Hrvatsku kao i za regiju je izgradnja Jonsko-jadranskog plinovoda, koji je dio Južnog plinskog koridora koji će plin dostavljati iz Kaspijskog bazena potrošačima u EU. Povezivanje Jadransko-jonske rute također bi omogućilo dodatne sinergije za regiju.

K tome, završetak hrvatskog dijela koridora 5c, susjednoj BiH omogućit će punu regionalnu cestovnu povezanost duž koridora i završetak trenutačnog bankovnog financiranja dijela koridora 5c u BiH i Mađarskoj, te Luke Ploče, pomorskog prolaza koridora 5c.

Dok premijeri zemalja regije pozitivno govore o investicijama u regiji, srbijanskim premijer Vučić priča kako ne zaboravlja zatvaranje granica Hrvatske i štetu koja je, kako kaže, nanesena te spominje i rast nacionalizma i okruženju. Spomenuti projekti su od velike važnosti za privatni sektor, jer proizvode potrebne infrastrukturne uvijete za trgovanje.

Ne bismo trebali zaboraviti projekte u privatnom sektoru koji su jednako važni jer ne samo da omogućuju lokalno širenje već i prekogranično širenje.

Po prirodi sam optimist, i kao takav vjerujem da Hrvatska i naši susjedi imaju odlične prilike za investicije, kako lokalne tako i one koje će ojačati naš zajednički prosperitet i s tim prosperitetom osigurati platforme za veće korporacije i svjetliju budućnost za naše građane', zaključio je premijer.

Prije početka summita, premijer Tihomir Orešković je bilateralno razgovarao s britanskim ministrom vanjskih poslova Philipom Hammondom i ministrom za trgovinu i ulaganja Francisom Maudeom.

Tijekom summita premijer Orešković imat će još nekoliko bilateralnih sastanaka - s predsjednikom Vlade Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem, predsjednikom EBRD-a Sumom Chakrabartijem i prvim potpredsjednikom EBRD-a Philipom Bennettom te s predstavnicima hrvatskih tvrtki koji će biti nazočni na summitu.

Cilj summita je istaknuti mogućosti ulaganja i poslovanja u jugoistočnoj Europi, promicati izravne strane investicije i prekogranične projekte.

Ovo je drugi takav summit koji se održava u organizaciji EBRD-a. Prvi je održan u veljači 2014. godine.

Bitni stabilnost poreznog sustava i povjerenje u pravosuđe

Hrvatski premijer izjavio je da je za privlačenje investicija nužno imati stabilnost poreznog sustava i pravosudni sustav koji ulijeva povjerenje te da njegovo iskustvo bivšeg investitora može pomoći u tome.

'Moramo pokazati da smo stabilni u pogledu porezne politike. Kao bivši investitor mogu reći da mi je to bio najveći problem, jer tko će investirati ako se porezna politika mijenja svakih šest mjeseci. Stoga nećemo mijenjati poreznu politiku, ali moramo imati i zakone i pravosuđe kako bi investitori imali povjerenje u naš sustav', rekao je premijer Orešković na novinskoj konferenciji u Londonu, gdje sudjeluje na zapadnobalkanskom investicijskom summitu u organizaciji EBRD-a, na kojem su se okupili premijeri, ministri, politički čimbenici i vodeći poduzetnici iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.

Premijer Orešković je istaknuo da je iz dosadašnjih razgovora s investitorima uvidio da se dobro razumije s njima jer je i sam bio investitor.

'Kada razgovaram s njima to se prepoznaje jer govorim njihov jezik. Nadam se da će i danas to prepoznati i da će kroz to drukčije gledati na mogućnosti investiranja u regiji', rekao je Orešković.

Orešković i Vučić o potrebi suradnje na zajedničkim projektima

Tihomir Orešković izjavio je da ne vidi kao konkurentske projekte željezničku prugu od Rijeke do Mađarske i prugu od grčke luke Pirej do Budimpešte, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao da prethodna hrvatska vlada nije bila zainteresirana za zajedničke investicijske projekte.

'Ne vidimo to kao konkurentske projekte', rekao je Orešković na konferenciji za novinare, dodajući da je prošli tjedan o tome razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao i projektu LNG terminala na Krku.

Na summitu također sudjeluju premijer Crne Gore Milo Đukanović, Kosova Isa Mustafa, Albanije Edi Rama i BiH Denis Zvizdić.

Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je rekao da je njegova vlada željela imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom, ali da do toga nije došlo jer prethodna vlada nije za to bila zainteresirana.

'Nažalost, mi takvih projekata gotovo da i nemamo. Stoga smo mi ušli u željezničko povezivanje sa srednjom i zapadnom Europom preko Budimpešte. Ne vidim to kao neku vrstu natjecanja. Željeli smo imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom i mislim da za to nije bilo interesa na hrvatskoj strani. Više puta sam to vašem bivšem premijeru predlagao i više puta sam dobio odgovor da nisu zainteresirani za istočne izlaze, a mi jesmo i za zapadne i istočne. Mi smo uvijek spremni na suradnju jer naš prirodan put prema Zapadu vodi preko Hrvatske. Nadam se da ćemo uspjeti prevladati naše bolesti iz prošlosti makar da racionalno razgovaramo o budućonsti', rekao je Vučić.

Orešković je sa svoje strane rekao da se ne želi baviti poviješću, nego budućnošću. 'Treba otvoriti dijalog i surađivati. To je dobro za Hrvatsku i za regiju', rekao je. (I.D./T.K./Hina)