Svoje je inicijative predstavilo 20-tak predstavnika institucija i udruga te pojedinaca. Pučki pravobranitelj Jurica Malčić tako je predložio da se Ustavom propiše opća nadležnost ombudsmana, kao opunomoćenika Sabora, za promicanje i zaštitu ljudskih prava. Zbog proširenja djelokruga nadležnosti pučkog pravobranitelja, predlaže i da u Ustavu stoji da pučki pravobranitelj, osim pred tijelima državne uprave i onih s javnim ovlastima, prava građana štiti i pred tijelima lokalne vlasti. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, u suradnji s katedrom za Obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, predlaže da ustavnom kategorijom postane i institut pravobranitelja za djecu. Jelavić traži i da značaj i položaj djece te njihova prava u Ustavu dobiju aktivnije značenje, kao i da se spolnim prijestupnicima na štetu djece 'trajno', a ne na 'određeno vrijeme' zabrani rad u institucijama u kojima borave djeca.
Pročitajte i ovo
Upozoravaju na favoriziranje SDSS-a
Bauk o izboru zastupnika: Mi nećemo popustiti ucjenama kao HDZ
'Ne ostavljati mjesta za sumnje'
'Ustavnim zakonom treba precizirati volju ustavotvorca'
Upozorivši na velike probleme u stambenoj politici i sve većim problemima građana u stjecanju stana, Zdenka Čuhnil je u ime saborskog Odbora za razvoj i obnovu predložila da se Ustavom propiše obveza države u 'izgradnji povoljnog okvira za stambeno zbrinjavanje građana'. Stručnjak za problematiku lokalne samouprave Juraj Hrženjak u Ustavu bi mijenjao pojam 'regionalna' u 'županijska samouprava', ističući da svaka od 20 hrvatskih županija ima svoju, županijsku samoupravu. Više nevladinih udruga zajedničkom inicijativom među inim predlažu da se Ustavom propiše sukob interesa kao situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom. Traže i da ustavnom kategorijom, u dijelu koji se odnosi na slobodu mišljenja, postane i pravo građana na pristup informacijama od tijela s javnim ovlastima, izuzev informacija koje zakon tretira kao tajne. Udruge predlažu i da Ustav jamči prava i slobode svih građana na spolnu orijentaciju, te da je država, uz obitelj, brak i izvanbračnu zajednicu, dužna štititi i istospolnu zajednicu.
Pitanje glasovanja dijaspore ostalo otvoreno
Po završetku sjednice, predsjednik Odbora Vladimir Šeks novinarima je izjavio da će Odbor sve danas predstavljene inicijative uputiti ovlaštenim predlagateljima za promjene Ustava - Vladi, petini saborskih zastupnika i predsjedniku Republike. 'O njima ovisi hoće li ih (inicijative) ugraditi u svoj prijedlog ustavnih promjena', rekao je Šeks. Upitan koliko se daleko odmaklo u usuglašavanju prijedloga promjena Ustava između Vlade i oporbe, Šeks je kazao da je i dalje ostalo otvoreno pitanje glasovanja dijaspore. Napomenuo je kako su otklonjeni prijedlozi da se biračko pravo hrvatskih državljana s prebivalištem izvan Hrvatske uredi dopisnim glasovanjem, međudržavnim ugovorom o dvojnom državljanstvu, te putem fiksnih kvota. Razmatra se, kazao je, na kojim mjestima i na koji način urediti glasovanje dijaspore. 'To je još u fazi finog usuglašavanja', rekao je Šeks. (Hina)