Zoltána Áldotta i dva mađarska člana Ininog Nadzornog odbora policija je ispitala u sklopu istrage o navodnim manipulacijama cijenama Ininih dionica krajem 2010. i početkom 2011., ali ne u svojstvu osumnjičenika ni svjedoka, već kao osobe koje mogu imati saznanja o tim događajima.
Pročitajte i ovo
Sa strateškim partnerima
Novi šef INA-e Sandor Fasimon: "MOL je zainteresiran za kutinsku Petrokemiju"
Promjene na vrhu
Zoltan Aldott odlazi s mjesta prvog čovjeka INA-e, za novog predsjednika uprave MOL predlaže Sandora Fasimona
>> USKOK u Ini: Direktor Aldott i mađarski članovi NO-a pozvani na razgovor
Neslužbeno se doznaje da su Áldott i članovi Nadzornog odbora Ferenc Horvath i Oszkar Vilagi bili na informativnom razgovoru u policijskoj postaji u Remetincu u sklopu te DORH-ove istrage, na temelju poziva koji su im 10. svibnja u Ini uručili USKOK-ovi istražitelji. Istraga se navodno odnosi na manipulacije cijenama dionicama Ine u prosincu 2010. i početkom 2011. godine, zbog čega je kaznenu prijavu protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji u svibnju 2011. podnio tadašnji predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Samodol.
Ni osumnjičenici ni svjedoci: Na razgovor pozvani kao kao osobe koje bi mogle imati saznanja o događajima
USKOK-ov poziv za razgovor dobili su, prema tadašnjim neslužbenim saznanjima, predsjednik Uprave Ine Aldott te mađarski članovi Nadzornog odbora kompanije - Ferenc Horvath, Jozsef Molnar, Gyorgy Mosonyi i Oszkar Vilagi. Neslužbeni izvori tada su rekli kako oni nisu na informativni razgovor pozvani u svojstvu osumnjičenika niti svjedoka, već kao osobe koje bi mogle imati saznanja o događajima na koje se prijava odnosi.
U svibnju 2011. Hanfa, kojoj je tada na čelu bio Samodol, podnijela je kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem. Prijava protiv njih bila je podnesena i zbog sumnje u kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju. MOL je u prosincu 2010. objavio dobrovoljnu javnu ponudu za kupnju Ininih dionica po cijeni od 2.800 kuna, a nakon toga počelo je intenzivno trgovanje dionicama i rast cijena dionice Ine na Zagrebačkoj burzi u što su se bili uključili i mirovinski fondovi, ali i drugi investitori.
2011. trgovanje Ininim dionicama nekoliko puta obustavljeno
Početkom 2011. godine trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj je burzi više je puta bilo obustavljano, a Hanfa je sredinom svibnja 2011. donijela rješenje kojim je utvrdila da je mađarski MOL manipulirao tržištem protivno zabrani iz članka 465. Zakona o tržištu kapitala. MOL se prozivao da je općom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su te informacije lažne i obmanjujuće.
Hanfa je tim rješenjem bila utvrdila da je MOL kao cilj svoje javne ponude bio proklamirao i objavio mogućnost da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi omogući da toj mađarskoj kompaniji prodaju svoje dionice po cijeni značajno iznad tržišne (po 2.800 kuna). Nakon završetka ponude MOL je, tvrdili su u Hanfi, kupovao dionice Ine po značajno višim cijenama (između 3.650 i 4.016 kuna), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude.
MOL je na to Hanfino rješenje tada reagirao priopćenjem u kojim je odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi manipulacija tržištem te isticao da je dionice kupovao zakonito i da nije prekršio zakon. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook