Na komemoraciji za djecu poginulu tijekom Domovinskog rata, koju je po 19. put organizirala Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da je ovogodišnje sjećanje na stradalu djecu održano i u svjetlu konačnog slanja u Sabor prijedloga zakona o civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Pročitajte i ovo
Prvi zakon koji regulira prava stradalnika u Domovinskom ratu usvojen je 1992. godine i do danas je mijenjan 12 puta, ali ni jednom nije cjelovito obuhvatio prava civilnih stradalnika i obitelji poginulih civila, rekao je Medved.
"Zakon je izraz zahvale obiteljima koje su izgubile svoju djecu, svoje članove obitelji civilne žrtve u Domovinskom ratu. Izdvojit ću i kategoriju obitelji nestalih civilnih žrtava koji nisu mogli ostvariti pravo prije nego svog člana proglase umrlim. Republika Hrvatska bit će snažna onoliko koliko ima empatije i koliko poštuje ove najmanje po uzrastu, ali najveće po simbolici, po stradanju i cjelovitom pristupu koji je hrvatski narod podnio u Domovinskom ratu", istaknuo je ministar Tomo Medved.
Pozvao je saborske zastupnike da podrže zakon kako bi se ispravila nepravda prema civilnim stradalnicima Domovinskog rata.
Predsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Julijana Rosandić rekla je da zakonski prijedlog uglavnom sadrži ono o čemu su svih ovih godina govorili.
"Prije svega to su obiteljske invalidnine, naknade roditeljima koji su izgubili svoju djecu. Sve što je bilo do sada prepreka - se pomaknulo. Mislim da ćemo poboljšati materijalnu situaciju djece koja su doživjela ranjavanje tijekom Domovinskog rata. Neki od njih nisu završili školu, neki su 100-postotni invalidi nikad neće moći raditi i brinuti se za sebe", rekla je Rosandić.
Na upit Hine potvrdila da je pokrenuta inicijativa za uvođenje nacionalnog spomen-dana za civilne žrtve Domovinskog rata. Rosandić je izrazila nadu kako bi inicijativa do sljedećeg okupljanja u Slavonskom Brodu mogla dobiti i svoj zakonski okvir.
U sklopu ovogodišnjeg programa, u crkvi Presvetog Trojstva služena je sveta misa nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca ispred spomenika "Prekinuto djetinjstvo". Tijekom Domovinskog rata poginulo je 402 djece, od kojih 28 u Slavonskom Brodu koji je po broju stradale djece u agresiji na Hrvatsku među najpogođenijim hrvatskim gradovima.
Za zločin ubijene djece do sada nikada nitko nije odgovarao.
Uz roditelje poginule djece, svijeće i vijenac položili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstavnici Sabora i Brodsko-posavske županije, predstavnici Policijske uprave brodsko-posavske te predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata. U ime Grada Slavonskog Broda, svijeće i vijenac položili su gradonačelnik Mirko Duspara te zamjenica gradonačelnika Marina Martić Puača.
Zbog pijeteta prema žrtvama i stradalima civilima kojima je odana počast, predsjednik Milanović u subotu u Slavonskom Brodu nije davao izjave za medije.
Vrijeme ipak ne liječi sve rane
''3. svibnja 1992. godine sam izgubio majku, suprugu, troje djece. Šta imam još da vam kažem'', rekao je Josip Stanić, otac troje poginule djece.
''Ništa se nije promijenilo, još gore. Sjetim se uvijek jednog svećenika koji mi je rekao - vrijeme nosi svoje, bit će lakše. Ne nosi. Sve je teže i teže'', komentirala je Zemina Jaroš, majka poginule djevojčice.
Vijesti gledajte svakog dana na Novoj TV, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste vijesti? Pogledajte ih besplatno na novatv.hr
