CRNA OVCA SUNČEVOG SUSTAVA Tko je smjestio Veneri?

Iako Venera nosi naziv koji sugerira jedan romantičarski dojam, stvarnost na tom planetu i sve vezano oko njega, zapravo je drugačije.

Pročitajte i ovo Ipak nismo samo mi krivi Revolucionarno: Otkriveno kako svemir utječe na klimatske promjene i kako zapravo nastaju oblaci Na Saturnovu mjesecu Nova nada u potrazi za dokazom izvanzemaljskog života

Venera je nebeski objekt koji se, ne računajući Mjesec, prvi pojavljuje na večernjem i zadnji nestaje s jutarnjeg neba. Nesumnjivo je pobuđivao interes već kod prethistorijskih ljudi.

Galileo Galilei je prvi vidio da Venera ima faze, kao i Mjesec.

U svemirskoj eri bile su 43 misije prema Veneri i to:
- 11 neuspješnih lansiranja
- 5 grešaka na letjelici tijekom leta
- 4 uspješna preleta
- 4 djelomično uspješna slijetanja
- 3 uspješne atmosferske misije
- 5 uspješnih slijetanja
- 4 uspješna orbitera/landera
- 4 uspješna orbitera
- 3 nepoznata rezultata

Venera i Zemlja imaju neka vrlo slična obilježja, no neka i vrlo različita.

Razlika koju svakako valja učiti je duljina dana! Venerin zvjezdani dan traje 243 zemaljska dana, dok joj godina traje 224,7 zemaljskih dana! Uza to, Venera je jedina planeta Sunčevog sustava koja ima suprotan spin (rotaciju oko vlastite osi)!

Ovako spora rotacija je razlog da Venera nema dinamičko magnetsko polje kao što ga ima Zemlja. To znači da je površina planete izložena djelovanju sunčevog vjetra – struje električno nabijenih čestica koje Sunce neprestano emitira. Brzina tih čestica je između 250 i 900 km/s.

Sastav venerine atmosfere je bitno drugačiji od Zemljine. 96,5 posto volumnog udjela otpada na ugljični dioksid koji u Venerinoj atmosferi stvara efekt staklenika – služi kao vrlo moćan rezervoar topline. Stoga je temperatura na površini Venere oko 460°C. Za usporedbu, olovo se tali na 327°C, a cink na 419°C. Tlak pri površini je oko 92.000 hPa, kao dubini od 900m u nekom zemaljskom oceanu.

Sunčev vjetar je naprosto "otpuhao" sve lakše plinove te je vrlo brzo u venerinoj atmosferi počeo prevladavati ugljični dioksid uzrokujući rast temperature. Kada je temperatura dosegnula vrelište vode i ona je ishlapila i bila otpuhana u Svemir.

Drugim riječima, razlog ovako negostoljubivog okoliša na Veneri je njena spora vrtnja oko vlastite osi zbog koje nema dinamičko magnetsko polje iako ima tekuću željeznu jezgru kao Zemlja.

I sada se postavlja ključno pitanje: koji je razlog ovakvom spinu Venere? Ili, tko je smjestio Veneri?

Od "stanovnika" tzv nastanjive zone, jedino Venera ima ovakav spin. Zemlja i Mars imaju podjednaku duljinu zvjezdanog dana, oko 24 zemaljska sata, a Venera 243 puta dulji! Dulji od vlastite godine!

Ovo baš nije uobičajen slučaj u Sunčevom sustavu. Postoje slučajevi manjih objekata koji imaju jednak period spina kao i period rotacije oko matičnog objekta. Npr Merkur ima jednaku duljinu dana i godine, Mjesec ima jednaku duljinu spina i period rotacije oko Zemlje.

Jedan od mogućih razloga ovakvog čudnog spina Venere može biti bliski prolazak većeg nebeskog tijela, veličine same Venere ili možda tek neznatno manjeg, koje je drastično promijenilo njen spin.

Je li to bila Thea, hipotetičko nebesko tijelo koje se prije nekih 4.500.000.000 godina sudarilo sa Zemljom što je rezultiralo nastankom Mjeseca? Možda. Termin pojave efekta staklenika na Veneri i sudara Zemlje s Theom se poklapaju. Kamenje donešeno s Mjeseca je potvrdilo kako je Mjesec načinjen od materijala zemljinog plašta čime je teorija sudara Zemlje i Thee donekle potvrđena.

Hoće li teorija Thee kao uzročnika Venerinog čudnovatog spina ikada biti potvrđena ili odbačena? Na to pitanje nema odgovora i po svemu sudeći će zauvijek ostati neriješena zagonetka. Svi forenzički tragovi koji bi mogli riješiti tu misteriju su zauvijek izgubljeni u nekim dalekim prošlim vremenima.