'Prebacivanje loptice na građane svjedoči o nesigurnosti Vlade'

Na takvo se stanje žale prvenstvo u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Čelnik HUP-a, Damir Kuštrak, izjavio je nedavno kako se radi o 'općem ozračju' u društvu.

Pročitajte i ovo "Nema osnove" Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..." Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6

Kuštrak smatra da to bitno šteti oporavku gospodarstva, što naravno ima izravni učinak na standard istih onih građana koji šire to antipoduzetničko ozračje. A Kuštrak, logično, smatra da jedino poslodavci i poduzetništvo mogu podići na noge gospodarstvo i smatra da im u tome treba maksimalno pomoći te u tom smislu traže pomoć i podršku Vlade, ali i građana. To, smatra, izostaje. S jedne strane, kaže, političke elite ne mogu postići dogovor oko toga da jedino strano i domaće poduzetništvo donosi napredak, a s druge vlada lažni moral kao širok društveni problem koji svakog ulagača, prema njegovim riječima, smatra lopovom.

'Prebacivanjem odgovornosti poručuju da smo svi krivi'

S Kuštrakovim ocjenama donekle se složila i premijerka Jadranka Kosor. Dakle, krivica za stagnaciju gospodarstva i 'opće ozračje' je i na građanima i udrugama koje prosvjeduju protiv pojedinih poslovnih projekata, a za takvu su atmosferu, kako je izjavila premijerka, krivi i mediji. No, što je s odgovornoću upravo izvršne vlasti i poslodavaca? Ekonomski sociolog, dr. Drago Čengić, smatra da se prebacivanjem odgovornosti na građane 'pere' odgovornost s nadležnih institucija. Time se poručuje da smo svi krivi', kaže Čengić te naglašava kako antipoduzetnička klima među građanima doista postoji, no da za njezino stvaranje nisu odgovorni građani.

Nepovjerenje građana dolazi iz lošeg iskustva

Čengić tumači kako građani imaju neugodna iskustva s privatizacijom 90-ih godina i nepostojanjem sustava koji bi brinuo o dobrobiti građana sve do danas. 'Problem je legitimacije bogatstva. Svjedočili smo ukidanju i uništavanju poduzeća i pritom bogaćenju pojedinaca. Mnoga od tih bogatstava su i danas sumnjiva', kaže Čengić koji smatra da takva situacija izaziva nepovjerenje građana prema poduzetnicima i ulagačima. Vlada, smatra, tu ima posebnu odgovornost. 'Potrebno je izgraditi sustav institucija koji bi podržao određene poslovne projekte i pritom se voditi brigu o namjerama tog projekta', kaže Čengić.

'Poslodavci moraju napraviti dinstinkcije između sebe'

Prebacivanjem odgovornosti na građane 'pere' se odgovornost s nadležnih institucija. Time se poručuje da smo svi krivi, smatra Čengić U svemu tome, kaže, odgovornost imaju i poslodavci, koji bi trebali praviti jasne distinkcije među sobom. Oni se moraju distancirati od onih među sobom koji ne plaćaju radnike na vrijeme ili ih ne plaćaju uopće, od onih koji ne plaćaju doprinose i sl.', kaže Čengić, koji smatra da to do sada u dovoljnoj mjeri nisu učinili. Prebacivanje 'loptice' na građane i općedruštveno ozračje, smatra Čengić, svjedoči o nesigurnosti Vlade koja time pokazuje da nema jasnu dijagnozu situacije.

Krivnja i na sindikatima

No, osim u HUP-u i vladajućim strukturama, Čengić krivnju nalazi i u sindikatima, koji u komunikaciji i međudjelovanju s poslodavcima i izvršnom vlasti također imaju udjela. 'Ako ima kakve odgovornosti na sindikatima, onda je ona u tome što nismo bili još glasniji u isticanju naših stavova, ali i što ponekad u tome nismo dovoljno složni', smatra pak predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, ali naglašava kako često u tome nisu imali raspoloženog sugovornika od strane poslodavaca i Vlade, ne mislivši pritom samo na aktualnu jer je, kako kaže, problem prisutan dugi niz godina.

'Radnici su na svojoj koži osjetili poduzetničku klimu'

Naime, i po njemu je jasno da antipoduzetnička klima u društvu postoji te također njezin izvor vidi u privatizaciji 90-ih godina. 'Građani su tada na svojoj koži osjetili poduzetničku klimu', kaže Sever te tvrdi kako se takvo ozračje održalo do danas prvenstveno zato što nitko zbog pljačke u toj privatizaciji nije odgovarao i to, kako kaže, zbog sprege političkih i poslovnih elita. 'Otud ta antipoduzetnička klima, pri čemu je, nažalost, stradao i dio poštenih poslodavaca', kaže Sever i ponavlja kako bi Vlada zauzimanjem pozicije na strani radnika bitno pridonijela promjeni ozračja.

Kod nas privatizacije gase radna mjesta

Za postojeću situaciju ekonomski analitičar Damir Novotny glavnog krivca vidi u Vladi. 'Vlada je ta koja treba ohrabrivati investicije, brinuti za kvalitetnu privatizaciju tvrtki i ona je ta koja treba kreirati politiku ulaganju u industrijalizaciju', kaže Novotny i pojašnjava da su privatizacije nekih velikih tvrtki kod nas dovele do gašenja, a ne otvaranja radnih mjesta. 'U Slovačkoj su strane investicije u 10 godina donijele 100 tisuća novih radnih mjesta, a kod nas ona se u takvim situacijama gube', kaže Novotny i napominje kako onda ne treba čuditi što su građani sumnjičavi prema ulagačima i poduzetnicima općenito. Odgovornost poslodavaca Novotny pak vidi samo u tome što ne ulažu dovoljno u svoj razvoj i otvaranje radnih mjesta, iako neki poslovni subjekti, kako kaže, za to imaju velike potencijale. Osim industrijalizacije, Novotny smatra kako Hrvatskoj hitno treba još jedan modernizacijski projekt, a to je internetizacija javne uprave, koja bi konačno uklonila birokraciju jer je upravo ona, ekonomski gledano, glavni kočničar investicija.

>> HUP najavio suprotstavljanje antipoduzetničkoj klimi

Začarani krug

Vrlo bitan problem u javnoj upravi, ali što se tiče neraspoloženja građana prema poduzetnicima, vidi i Čengić. 'Niti jedna politička nomenklatura do sada nije pazila na to da javna uprava bude servis u službi klijenata, a ne vlasti i politike. U takvoj situaciji i dalje imamo neučinkovitu javnu upravu u kojoj, npr. dobivanje građevinske dozvole i sličnih dokumenata često ide 'preko veze' pa sumnjivi postaju svi koji su do tih dokumenata uspjeli doći, čak i ako su do toga došli po proceduri. I onda se pomoć ulagačima tumači kao komplot političkih struktura i poduzetnika i to je začarani krug', tumači Čengić.

HUP i dalje načelno i općenito

Na pitanje o svojoj odgovornosti, Kuštrak odgovara da su odgovorni utoliko da se moraju žešće i jače boriti za ulogu poduzetnika. Novi glavni direktor HUP-a, Davor Majetić, rekao je ipak da su hrvatski poduzetnici, kao i cijela država i privreda, neorganizirani i da je zadaća njihove udruge počistiti ispred svoje kuće kako bi nastupili prema državi i drugim čimbenicima. 'Možda nismo učinili sve što smo mogli, a prostora za unapređenje ima', rekao je Majetić.