Kad je kilogram salate osam kuna skuplji od kilograma piletine, nije teško odabrati. Što se tiče cijena, mnogi će reći da je normalno da poskupi lanjski krumpir jer ga nema. No, tu treba istaknuti kako se uspoređuje ovaj mjesec, sa istim mjesecom prošle godine, kada isto nije vrijeme krumpira. Ovakav rast cijena možemo zahvaliti i klimatološkim uvjetima, odnosno, zakašnjelom proljeću.
Pročitajte i ovo
Što se s 50 kuna moglo kupiti prije godinu dana, sada se više ne može. Prošle godine 6 i pol kilograma jabuka, ove tek 5. Potvrđuje to službena statistika – u svega godinu dana, jabuke su skuplje za 10, a mandarine za 16 posto. Pojeftinile su banane - 2 posto.
Od 100 kuna, 60 odlazi na hranu. Najveća stavka kućnih proračuna, ulaskom u Europsku obitelj, mogla bi biti nešto manja. Cijene hrane bi trebale biti niže. No, sada je povrće gotovo skuplje od mesa.
>> DZS: Cijene većine poljoprivrednih proizvoda rasle u prošloj godini
U maloprodaji, kilogram piletine stoji 15,75 kuna, a kilogram salate 22,99 kuna. Cijene povrća narasle su zbog duge i hladne zime. Proljetna sadnja je kasnila punih mjesec dana. ' Mi bi oko ovog datum, prvog svibnja, već trebali brati vanjsku salatu, a nećemo ju brati bar još tri tjedn. Kad nema robe, znate što bude- cijene rastu', kazao je Stjepan Horvat iz Udruge proizvođača povrća.
Iako kreće sezona povrtnjaka, cijene su u godinu dana - narasle. Paprika i češnjak su skuplji za 30 posto, a krumpir 11 posto. Zbog cijena, mnogi priznaju, mijenjaju i prehrambene navike. Jer, 50 kuna se ne mijenja, ali vrećice potrošača, postaju sve tanje.
Pola zarađene plaće Hrvati daju za hranu
Podatak da više od pola zarađene plaće Hrvati daju za hranu govori o slaboj kupovnoj moći građana, odnosno, da im baš i ne ostaje puno prostora u kućnim proračunima za bilo što drugo. U jednoj Njemačkoj, za hranu od 100 kuna izdvoje 20. Cijene bi u nas trebale nešto padati ulaskom zemlje u Europsku uniju, no to neće biti toliko da ćemo to drastično osjetiti.
Međutim, iz ovakvog rasta cijena hrane, vidljivo je i to da bi svakoj državi u interesu trebalo biti proizvoditi što više hrane za svoje potrebe jer je poskupljenje globalni trend, a klimatski se uvjeti očigledno mijenjaju. Imati dovoljno hrane je jednako kao biti i energetski neovisan.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
