Što sve Vlada može učiniti da smanji udar poskupljenja na građane? Donosimo primjere iz drugih europskih zemalja

Ima li država alate da smanji udar na građane i kakve bi to posljedice donijelo na proračun, analizirao je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.

Pročitajte i ovo struja i plin Od studenog veći računi, ali Vladine mjere ublažavaju udarac: Evo koliko će kućanstva plaćati nakon poskupljenja od 1. listopada Plenković predstavio novi paket mjera: Evo koliko ćemo plaćati struju i plin

Prosječno kućanstvo u Zagrebu godišnje potroši 12,5 tisuća kilovatsati plina. To plati nešto više od 4000 kuna od čega 818 kuna poreza.

Videozid o poskupljenju energenata - 3 (Foto: DNEVNIK.hr)

Cijene plina divljaju i opskrbljivači očekuju rast cijena od prvog travnja od 59 do 86 posto. Prosječni račun to diže na razinu od 6500 do 7600 kuna.

Što Vlada može učiniti? Ukratno - puno toga, ali i ništa konkretno. Najprije treba znati da isti problem imaju sve članice EU-a.

Komisija već mjesecima predlaže tri modela kako bi smanjila udar na građane. Prvi su olakšice, drugi subvencije, a treći smanjenje poreza.

Što Vlada može učiniti?

U Hrvatskoj PDV na plin iznosi 25 %, a na struju 13 %. Kako bi to izgledalo na hrvatskom primjeru?

Videozid o poskupljenju energenata - 4 (Foto: DNEVNIK.hr)

Vlada bi mogla smanjiti PDV na plin. Kad bi iznosio 13 posto, računi bi građanima bili oko 10 posto manji. No to bi za državu bio veliki udarac jer se proračun uvelike oslanja na PDV.

Rupu bi trebalo zakrpati drugim rezovima ili zaduženjem, a država zbog uvođenja eura ne smije povećati javni dug.

Druga je opcija smanjenje trošarina. Poslovnjaci plaćaju četiri kune po megavatsatu, kućanstva osam. Na primjeru računa s početka - to je 100 kuna godišnje, složit ćemo se i nije neka ušteda.

Vaučeri za socijalno ugrožene mogli bi se uvesti za plin. Sada se koriste za struju. 200 kuna mjesečno sada dobiva oko 63.500 kućanstava. Država je to lani platila 116 miljuna kuna.

Zamrzavanje cijena također je nezahvalno. Kad se zamrzavala cijena benzina i dizela - razlika se prelila na distributere. Opskrbljivači plina već strahuju od stečaja zbog očekivanog gubitka od milijardu kuna i bez zamrzavanja, svaki veći gubitak bio bi im dodatni čavao u lijes.

Ne manje bitno - među najvećim opskrbljivačima su i državna INA i HEP kao i deseci županijskih tvrtki. Odluka neće biti jednostavna, jer win-win situacije nema.

Primjeri drugih zemalja

Videozid o poskupljenju energenata - 2 (Foto: DNEVNIK.hr)

Evo što su učinili drugi - Francuska i Španjolska uvele su vaučere, Poljska je na tri mjeseca smanjila PDV, a Švedska će subvencionirati račune gotovo 2 miljuna kućanstava s oko 1500 kuna mjesečno.

Hrvatska taj novac, bez ozbiljnih posljedica - nema.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr