I tko nema TV plaćat će pretplatu i to prema dohotku

Prema novom prijedlogu reforme plaćanja te pristojbe, koju predlaže nadležno Ministarstvo kulture, više neće biti bitno imate li TV prijemnik ili računalo, već bi se visina pristojbe odredila prema dohotku.

Pročitajte i ovo Odobrit će mu je Beroš se ne vraća u bolnicu i želi primati plaću od oko 4.000 eura: Zatražio aktivaciju mjere 6+6 poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

>> Nema dogovora: Pusić rekla Milanoviću da ne želi porez na nekretnine!

'To bi, očigledno, značilo da se pristojba plaća individualno, a obaveza plaćanja ne proizlazi više iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Drugim riječima, za hipotetsko domaćinstvo od dvije osobe s upravo srednjim prihodom ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset', rekao je za Novi list Milan F. Živković, glavni savjetnik za medije Ministarstva kulture.

Uvelike se radi na izradi novog medijskog zakonodavstva, kojeg je najavila Vlada Zorana Milanovića, a radi se i na tome da se ista provede već iduće godine. Osnovni cilj Ministarstva je taj da se obim prihoda od plaćanja pristojbe zapravo ne smanji, a radi se o otprilike 96 milijuna kuna mjesečno.

Ministarstvo kulture objavilo je i službeno priopćenje za medije u kojem pojašnjava prijedlog reforme i koje prenosimo u cjelosti.

Reforma HRT pristojbe jedna je od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira i koja će biti otvorena do sredine 2013. Dakle, riječ je o jednoj od tema važnih za reformu medija u Hrvatskoj, a kako će se i kada moguća reforma pristojbe provesti ovisit će o ishodu rasprave cjelokupne medijske strategije.

Razlog za pokretanje rasprave i o tom pitanju je potreba da se uspješan modela financiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa. Drugi važan razlog je da ne možemo ignorirati učestale prigovore na visinu pristojbe koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruga umirovljenika i nezaposlenih.

Ciljevi koji bi se reformom pristojbe mogli ostvariti su pravednost, potpuni obuhvat i viši prihod koji bi se onda trebao usmjeriti u financiranje različitih medija i medijskih sadržaja od javnog interesa, odnosno onih usmjerenih društvenim, a ne tržišno, definiranim ciljevima kao što su pravovremena, potpuna i svakome dostupna informacija i koja ispunjava funkcije obrazovanja i orijentacije u društvu i politici.

Polazno načelo te reforme bi trebalo biti da se prihodi HRT-a od pristojbe ne smanje. Drugo načelo - da pristojba više ne bude svojevrsni 'flat tax', nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava. Obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Lako je pretpostaviti i da bi tako reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim (milijunskim) troškovima naplate koje danas snosi HRT.

Osim što otvara mnogobrojna važna pitanja raspodjele sredstava, naravno da reforma pristojbe u neku vrstu doprinosa za javne medije podrazumijeva i poprilično krupne promjene, različite strahove i s njima povezane otpore.

Pritom, ipak, ohrabruju dvije stvari:

1. Kriza medija svakim danom, čini se, sve više i najvatrenijih zagovornika tržišta razuvjerava u njegovu mogućnost da društvo opremi medijima u demokratskoj i obrazovnoj funkciji.

2. Slične reforme počinju poduzimati i europske zemlje na koje se obično volimo ugledati, poput Finske, Švicarske ili Njemačke gdje su također uvidjeli da samo tržišna regulacija medija ne garantira ni neovisnost niti proizvodnju sadržaja od javnog, društvenog interesa.

Nikako se ne radi ni o kakvom novom porezu koji će opteretiti građane i svaka odluka biti će, dakako, koordinirana s cjelokupnom vladinom politikom.

No, čini se kako nakon prijedloga poreza na nekretnine, Vlada zapravo uvodi još jedan porez, jer ukoliko prijedlog prođe, svi koji borave i rade u Hrvatskoj, morati će plaćati TV pristojbu - bez iznimke.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook