Mljekarstvom se bavi cijeli život, ali posao je sve neisplativiji.
"Može se živjeti. Može se živjeti i na socijalnoj pomoći. Ali za ovoliki rad i trud, treba biti više plaćeno", rekao je Mirko Katalenić.
Otkupna cijena mlijeka je oko 50 centi.
"Mi koji proizvodimo sirovinu i onaj koji kupi u dućanu - mi plaćamo ceh, a ovi između beru vrhnje", nadodao je Katalenić.
Gorički voćar kaže da je posljednjih godina voćarstvo loš posao. Uz visoke troškove, nedostaje i radne snage.
"Mi za posao za koji trebate dvije ljudske ruke puta radnika... Jednostavno vi tih ljudi nemate", rekao je Damir Lučić.
Proizvodnja hrane strateška je stvar, a u brojnim kulturama nismo samodostatni. Hrvatska najviše izvozi kukuruz, pšenicu i soju. Istovremeno, pšenicu i ječam uvozimo.
Zanimljivo, od proizvoda koje možemo kupiti u trgovinama lani smo najviše uvozili kruh i peciva, kolače i kekse, ali i svinjsko, goveđe i peradarsko meso.
Izvozimo čokoladu, kruh i peciva, kolače i kekse.
"Mislim da bismo trebali kao država proizvoditi one stvari za koje imamo prirodne blagodati, za što imamo znanja, infrastrukturu i ljude. I tu pokušati biti što efikasniji i produktivniji kako bi ta proizvodnja bila na koncu što jeftinija kako bismo mi kao poljoprivrednici i proizvođači bili što konkurentniji", nadodao je Lučić.
Kako biti konkuretniji, povećati proizvodnju i sniziti cijene raspravljalo se na okruglom stolu Hrvatske poljoprivredne komore. Od visokih cijena hrane u trgovinama, poljoprivrednici kažu, oni dobit ne vide na svojim računima.
"Rezultat je to otvorenog tržišta, jer pojedini lanci kažu - 'ako nam ti nećeš dati cijenu za koju mi mislimo da bi mogla biti interesantna, a jabuka je i socijalna kategorija dobrim dijelom, mi ćemo to uvesti iz nekog drugog područja'", rekao je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
Ograničavanjem cijena, boje se, trgovci se neće odreći svojih marži, već će to na svojim leđima osjetiti - proizvođači.
"Poučeni nekim iskustvima, obično to ide preko najranjivijih, a to smo mi - proizvođači. Prvi smo u tom lancu koji moramo, pod navodnicima, jeftino proizvoditi sa skupim inputima, a na kraju krajeva dok to dođe do krajnjeg kupca vidimo do kojih to granica dođe", rekao je Slavimir Brkić iz Odbora za ekološku proizvodnju.
Poljoprivrednici često nailaze na prepreke. Problema ima i s državnim, ali i privatnim zemljištem.
"Zemljište je osnovni resurs i bez zemljišta je nemoguće raditi na većoj proizvodnosti, a tu prije svega aludiramo i na Ministarstvo pravosuđa, da sredimo konačno taj katastar i tu gruntovnicu koja nam je osnovni problem kod okrupnjavanja zemljišta kako bi mogli što više proizvoditi", objasnio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Jer onih koji žele raditi i proizvoditi ima.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
