'Podstanari su ipak građani drugog reda'

Tragom tog istraživanja ekipa magazina Provjereno krenula je na zadatak - u domove onih koji plaćaju stanarinu i onih koji plaćaju rate kredite.

Pročitajte i ovo donosi provjereno Apsurd hrvatskog zdravstva: Zbog dijagnoze ne može iz kuće bez aparata za kisik, a iz HZZO-a su je već dvaput odbili Provjereno na imanju iz horora Uginule životinje leže danima, a stoka se guši u vlastitom izmetu: Vlasnik u patnji životinja ne vidi problem i još za njih prima poticaje

Pronaći mišljenje suprotno ovom istraživanju nije bio problem. 'Podstanari su ipak građani drugog reda', kaže za Provjereno Gordana koja je podstanarka već godinama, a to mišljenje stvorila je nakon niza iskustva s iznajmljivačima, ali također ističe jednu veliku prednost onih koji žive kao ona, a to je sloboda.

Naš nam mentalitet govori da moramo posjedovati kako bi bili percipirani kao uspješni. Biti podstanar, rijetko je stvar izbora - krov nad glavom jednostavno je nužnost, ma kakav on bio. No tko je gori - gazda koji te može izbaciti kad poželi ili ipak banka koja jednako tako bez pitanja može povisiti kamatnu stopu?

Kada se uz kamate sjetimo i muka koje je izazvao tečaj švicarca, u rezultat istraživanja i nije tako teško povjerovati. Zašto se onda ipak većina u Hrvatskoj zadužuje i to uglavnom do kraja svog života? Agentica za nekretnine Ana Živković naglašava da ne prevladava isključivo u Hrvatskoj vlasnički mentalitet:

'Hrvati su generalno mediteranska zemlja i oni su skloniji vlasništvu, to je više stvar tradicije. Talijani i Španjolci su skloni vlasništvu, za razliku od germanskih i anglosaksonskih naroda, koji po svojoj tradiciji uglavnom unajmljuju nekretnine i dosta su fleksibilniji po pitanju mjesta boravka.'

Sociolog Nedjeljko Marković vodi udrugu koja pomaže podstanarima kako bi se izborili za barem dio svojih prava. Nada se da će u budućnosti prava podstanara doseći istu razinu, te da će mladima biti privlačna opcija štednje kroz podstanarstvo.

'Hrvati ne vole puno migrirati unutar svoje zemlje, vezani smo uz svoje prijatelje, uz svoju obitelj i to je nekako normalno, zdravo, ali možda bi se više trebale poticati migracije mladih, da mladi mogu više upoznavati, učiti, studirati u drugim gradovima, a ne u onom gradu gdje su oni rođeni', kaže sociolog Marković.

Emisiju Provjereno pogledajte večeras  na Novoj TV u 22.25