Hoće li Hrvatska pod krinkom "sigurnosne kulture" na mala vrata uvesti obvezni vojni rok?

Zasad nije poznato što bi takvi programi i aktivnosti podrazumijevali jer njih pravilnikom propisuje resorni ministar. Dok udruge tvrde da se time uvodi dodatna militarizacija društva, iako ni one ne znaju što će te aktivnosti sadržavati,  iz MORH-a poručuju kako je je riječ o pogrešnoj interpretaciji članka Zakona te napominju da je vojno osposobljavanje dobrovoljno.

Pročitajte i ovo nije jedini Namjerno se udebljao 20 kilograma kako bi izbjegao služenje vojnog roka, sada mora u zatvor MORH se pohvalio VIDEO/FOTO Sve više mladih želi u vojsku: "Želim služiti domovini kao moj otac i stric"

"Kao što je i izričito navedeno, riječ je o „Dragovoljnom vojnom osposobljavanju“ i u stavku devet istog članka spominje se „mogućnost provođenja drugih oblika osposobljavanja radi razvijanja sigurnosne kulture građana“. S obzirom na to da se navedeni stavak nalazi unutar članka 26. „Dragovoljno vojno osposobljavanje“, napominjemo da će se eventualni drugi oblici osposobljavanja provoditi na dragovoljnoj osnovi, a u cilju razvijanja sigurnosne kulture građana. Slijedom svega navedenog još jednom ističemo kako se ne radi se o obveznom vojnom osposobljavanju", navode u MORH-u.

Iako u MORH-u uvjeravaju da je riječ o dragovoljnom osposobljavanju, članak 9. izmijenjenog zakona navodi kako se "uz dragovoljno vojno osposobljavanje mogu provoditi i drugi programi i aktivnosti osposobljavanja, osposobljavanja kojima se razvija sigurnosna kultura te jača svijest kako je sudjelovanje o obrani pravo i obveza svakog državljanina"

Što će točno sadržavati ti programi i aktivnosti pravilnikom će propisati ministar obrane.

"Sigurnosna kultura građana"

Što točno u ovom slučaju podrazumijeva „razvoj sigurnosne kulture“, na posljednjoj je sjednici saborskog Odbora za Ustav pitao njegov vanjski član i bivši ministar obrane Ante Kotromanović, no odgovor nije dobio.

U razgovoru za DNEVNIK.hr Kotromanović ističe kako bi detalji najavljene vojne obveze trebali biti objašnjeni u zakonu, a ne u najavljenom pravilniku koji još nije donesen.

„Istaknuo sam kako se takvo osposobljavanje mora urediti zakonom, a ne da ministar pravilnikom određuje procedure i samo temeljem njega može pozvati nekoliko tisuća ljude pod isprikom sigurnosne kulture. Takve stvari moraju se odrediti zakonom“, kaže Kotromanović.

Napominje kako se mora utvrditi što bi takva obveza značila za same obveznike te da ne znamo ni koliko bi iznosile naknade zbog izostanka s radnog mjesta i eventualne kazne zbog neodazivanja.

"Nedemokratski iskorak"

„Za mene je to nedemokratski iskorak te nije riječ o praksi jedne demokratske NATO zemlje. Bilo bi najbolje da se to briše iz zakona i da se ne stvaraju nikakve sumnje. Nisam siguran je li takva praksa u skladu s Ustavom. Ovo je jedan tip uvođenja vojne obveze na čudan i nedefiniran način“, kaže Kotromanović.

CMS: "Vojni rok na mala vrata"

Najavljeno „vojno osposobljavanje“ Centar za mirovne studije okarakterizirao je kao uvođenje obveznog vojnog roka na mala vrata.

„Ni nama nije jasno što bi točno to osposobljavanje podrazumijevalo, osim da bi trajalo 30 dana te je vezano uz sigurnosnu kulturu“, kaže Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

Na kritike udruga civilnog društva u MORH-u poručuju:

"Živimo u demokratskom društvu i Ministarstvo obrane cijeni svako mišljenje i uključenost civilnog društva u teme iz obrambenog sektora te napominjemo kako su predmetni zakoni u funkciji sigurnosti i jačanja Hrvatske vojske te vraćanja materijalnih prava hrvatskim vojnicima, koja su im u prethodnom razdoblju bila oduzeta."