Europa je nervozno iščekivala ponovno pokretanje plinovoda Sjeverni tok 1 nakon godišnjeg održavanja, a vlade su se pripremale za moguća daljnja smanjenja opskrbe usred gospodarskog sukoba s Kremljom oko rata u Ukrajini.
Desetodnevni prekid zbog održavanja smanjio je protoke na nulu 11. srpnja, a postojali su strahovi da bi Moskva mogla odlučiti ne pokrenuti ponovno opskrbu u trenutku kada se Europa već suočava s energetskom krizom.
Glasnogovornik Nord Stream AG rekao je za njemačku novinsku agenciju dpa da će trebati neko vrijeme da se dosegnu uobičajene razine transporta plina.
Rekao je da su najnovije količine opskrbe plinom iste kao one najavljene prije razdoblja održavanja - oko 67 milijuna kubičnih metara dnevno - i odgovaraju oko 40 posto maksimalnog kapaciteta opskrbe.
Pročitajte i ovo
Plinovod transportira 55 milijardi prostornih metara plina godišnje ispod Baltičkog mora i nije u funkciji od 11. srpnja zbog godišnjeg održavanja.
Na web stranici operatora Nord Stream AG, fizički protok bio je 21.388.236 kwh/h u razdoblju od 6 do 7 sati, u odnosu na protok nula prije toga.
Potrebno je nekoliko sati da se protok stabilizira, rekao je glasnogovornik operatera za Reuters.
Glasnogovornik austrijskog OMV-a rekao je da je Gazprom najavio da će u četvrtak isporučiti oko 50 posto dogovorenih količina plina, što je razina viđena prije zatvaranja.
Ruski državni energetski div Gazprom smanjio je dotok u Njemačku preko plinovoda Sjeverni tok 1 na oko 40 posto kapaciteta posljednjih tjedana, okrivljujući nepostojanje Siemensove plinske turbine koja je bila na popravku u Kanadi.
Popravljena turbina je na putu za Rusiju i očekuje se da će stići najranije u nedjelju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin inzistirao je ovog tjedna da će Gazprom ispuniti sve svoje obveze isporuke.
"Gazprom je ispunio, ispunjava i ispunit će svoje obveze u cijelosti", rekao je ovog tjedna Putin novinarima u Teheranu nakon razgovora s čelnicima Irana i Turske.
Međutim, upozorio je da bi još jedna plinska turbina trebala biti poslana na održavanje krajem ovog mjeseca i da bi tokovi energije mogli bi pasti na 20 posto kapaciteta od sljedećeg tjedna.
Pročitajte i ovo
Otkako je Putin poslao snage u Ukrajinu 24. veljače, a Zapad je odgovorio sankcijama protiv Moskve, Rusija je počela smanjivati svoje isporuke plina kako bi spriječila zemlje EU-a da napune skladišta plina.
Gazprom je već za pad isporuke plina Europi okrivio "višu silu", rekla su dva glavna njemačka kupca ovaj tjedan, pojačavši strahove od daljnjih prekida.
Viša sila je zakonski pojam koji omogućuje tvrtkama da se oslobode ugovornih obveza u svjetlu okolnosti koje su izvan njihove kontrole.
Njemačka vlada odbacila je to Gazpromovo objašnjenje. Međutim, Berlin priznaje da bi bio uglavnom nemoćan osporiti tvrdnju o višoj sili i očekivati da će mu Rusija isplatiti odštetu.
U srijedu su njemačke rezerve plina prema službenim procjenama bile oko 65 posto. Stručnjaci kažu da bi to ostavilo Njemačku kritično izloženom ako se opskrba putem Sjevernog toka 1 ne nastavi prije povratka hladnog vremena.
Europska komisija u srijedu je pozvala zemlje EU-a da smanje svoju potražnju za prirodnim plinom za 15 posto u nadolazećim mjesecima.
"Rusija nas ucjenjuje", rekla je novinarima predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane.
"Rusija koristi energiju kao oružje i stoga, u svakom slučaju, bilo da se radi o djelomičnom prekidu dostave ruskog plina ili potpunom prekidu... Europa mora biti spremna."
Rat u Ukrajini iz minute u minutu pratite >>OVDJE
