Današnji samit bio je uvod u raspravu o novoj strategiji EU-a i pripremi same Unije za prihvaćanje novih članica.
"Nije realno da uđu svi skupa niti da bude nekog velikog vala, uvjeren sam u to. Jedino i isključivo politika individualnih zasluga svake zemlje treba biti temeljno načelo procesa proširenja jer ako krenemo to sve stavljati na kup, onda se uvijek negdje kriteriji olabave, a negdje zaoštre", rekao je Plenković novinarkama prije povratka u Zagreb.
Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon što je isti dodijeljen Ukrajini i Moldaviji. Kosovo ima status potencijalnog kandidata, a Gruzija europsku perspektivu. Turskoj su pregovori blokirani od 2018. i nema naznaka da bi se to uskoro moglo promijeniti.
Plenković je dodao da je Hrvatskoj Bosna i Hercegovina "najvažnija zemalja u vanjskopolitičkom smislu od svih zemalja u susjedstvu" i da snažno podržava da Sarajevo otvori pregovore s EU-om.
Za proširenje će domaću zadaću imati i EU i zemlje aspirantice.
"Proširenje znači da zemlje kandidati moraju provesti reforme, znaju što moraju učiniti. A Europska unija se mora pripremiti", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u petak.
"Znamo da je naša namjera nakon 20 godina obećavanja konačno primiti zemlje zapadnog Balkana u Europsku uniju", rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
On također zagovara reforme u odlučivanju te da se proširi uporaba kvalificirane većine umjesto jednoglasnog odlučivanja. Brojne zemlje tomu se protive. Mađarska i Poljska u Granadi su glasno negodovale jer su preglasane na sastanku predstavnika zemalja članica Europske unije u Bruxellesu kada se odlučivalo o novoj migrantskoj politici Europske unije.
Uz proširenje bloka, pitanje migracija dominiralo je na samitu. No to pitanje nije navedeno u završnoj deklaraciji iz Granade.
"Ako ne postoji konsenzus o zajedničkoj deklaraciji, onda imate izjavu predsjedavajućeg (Charlesa Michela). To će biti objavljeno, isti sadržaj, samo ne kao svi mi već izjava predsjedavajućeg", rekao je Plenković.
Ponovio je stav da se problem nezakonitih migracija mora rješavati sa zemljama na izvorištu i u tranzitu, kao i jačati vanjske granice EU-a.
Europska unija nastojat će dogovoriti pakt o migracijama i azilu do europskih izbora u lipnju 2024, a Plenković očekuje da će to pitanje dominirati i kampanjom za europske izbore.
Pročitajte i ovo
Da pregovori nisu jednostavni, pokazuje današnja izjava mađarskog premijera Viktora Orbana. Orban je poručio da će kompromis biti "nemoguće" postići i da su Budimpešta i Varšava prisiljene prihvatiti nešto čemu se protive, referirajući se na dogovor veleposlanika članica EU-a o uredbi o kriznim situacijama u slučaju velikog priljeva migranata, a što sada predstavlja zajedničko stajalište članica EU-a za pregovore s Europskim parlamentom.
"Pravno gledajući, mi smo silovani. Ako si pravno silovan i prisiljen prihvatiti nešto što ti se ne sviđa, kako je moguć kompromis?", rekao je Orban.
Plenković je rekao da je problem s Mađarskom i Poljskom pitanje solidarnosti i podijeljene odgovornosti.
-
Očevid u tijekuTeška nesreća na sjeveru zemlje, auto s trojicom mladića sletio s ceste: Dignut helikopter hitne pomoći
-
Očevid u tijekuTeška prometna nesreća na autocesti: Poginula jedna osoba
-
Nastala velika štetaDrama u hrvatskoj zračnoj luci! Avioni nisu mogli sletjeti: "Neodgovornim ponašanjem ugroženi su životi"
