Ministar rada Marin Piletić poručio je u ponedjeljak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu stope rizika od siromaštva za 2024. godinu, kako će se sve ono što je Vlada poduzela lani vidjeti tek iduće godine.
"Državni zavod za statistiku promijenio je metodologiju rada u odnosu na prethodne godine", pojasnio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalnu politiku i predsjednik GSV-a Piletić upitan o podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu koji pokazuju da je svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva, što je treća godina da taj postotak raste.
Ovi pokazatelji ne ovise o stvarnim potrebama potrošačke košarice nego o raspoloživom dohotku ukupnog stanovništva, dodao je.
"Kako dohodci rastu, naravno da će se i stopa rizika od siromaštva povećavati, a upravo je DZS značajno povećao stope", rekao je.
I DZS u svom priopćenju ističe da su za prikupljanje podataka o dohotku korišteni i administrativni izvori podataka, a ne samo anketiranje kućanstava.
Piletić podsjeća da je Vlada prošle godine povećala minimalnu plaću za 20 posto, donijela Zakon o inkluzivnom dodatku, povećala osnovicu za socijalne naknade, izmijenila Zakon o socijalnoj skrbi i poduzela sve ono što najizravnije utječe na smanjivanje stope rizika od siromaštva.
"A što će se vidjeti na podacima po novoj metodologiji DZS-a tek iduće godine. Ovi podaci, i da nisu uvećani za jedan postotni poen, sasvim sigurno daju dovoljno pozornosti Vladi da i dalje promišljamo što učiniti kako bi te stope u budućnosti bile manje", naglasio je.
Socioekonomski pokazatelji do 2024. godine
Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća predstavljeni su socioekonomski pokazatelji do 2024. godine prema kojima je, naglasio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, u 2024. ostvarena nikad manja nezaposlenost, kao i nikad veća zaposlenost.
Prosječna plaća od 2016. godine je veća za 74, minimalna plaća za 134, medijalna plaća za 76, a prosječne mirovine za 74 posto, dodao je. Rasle su i plaće u državnim i javnim službama, a uspoređujući prosječnu plaću u Hrvatskoj i Sloveniji, naveo je kako je ona 2012.i 2016. godine bila 36 posto veća u Sloveniji nego u Hrvatskoj dok je danas samo 13 posto veća.
"Minimalna plaća u Sloveniji je danas veća za 35 posto u odnosu na Hrvatsku, a bila je za 105 posto veća 2012. godine. To je hvatanje koraka", dodao je.
BDP je od 2016. porastao za više od 80 posto, prema tome Hrvatska ima drugi najbrži rast u EU, a najbrže je smanjila javni dug u četiri godine od pandemije, s 86,5 na 57,4 posto, kazao je Frka Petešić.
"Kamata na javni dug je od 2015. pala s 3,5 posto BDP-a na 1,5 posto, dakle 2,5 posto BDP-a je ušteđeno, a toliko se izdvaja za obranu, da shvatimo koliko je važno smanjivati javni dug i povećavati kreditni rejting", rekao je i podsjetio kako je Hrvatska prošle i pretprošle godine ušla u kategoriju "naprednih gospodarstava".
Plenković: Lideri zemalja koje nemaju velik rast bi se mijenjali s nama
Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je Vlada prošlog tjedna donijela i osmi paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu vrijedan 300 milijuna eura, ali i Nacionalni plan stambene politike.
"Sve mjere koje kombiniramo imaju vrlo jasan cilj, a to je smanjiti cijene i najma i nekretnina. Smatramo da moramo pomoći rješavati stambeno pitanje mladima, mladim obiteljima, što je osnovni preduvjet čvrstog oslonca uz, naravno, posao koji je bitan", rekao je.
Nastavlja se i s mjerom ograničenja cijena proizvoda, kojih je sada 70, a kojima smatramo da ćemo inflatorne pritiske dovesti u one redovite, uobičajene okvire, dodao je.
"Zanimljivo, imali smo sastanak Europskog vijeća, znamo da Hrvatska ima velik rast i malo višu inflaciju nego druge zemlje, ali oni lideri koji nemaju velik rast bi se mijenjali s nama. Njihova je teza da nije problem inflacija, nego niski rast", poručio je.
Sindikati pozdravljaju paket pomoći, ali upozoravaju kako se tim mjerama neće riješiti pitanje inflacije, podržavaju i napore Vlade u rješavanju pitanja priuštivog stanovanja, kao i rast minimalne plaće, no uz naglasak da to povećanje trebaju pratiti i niže i srednje plaće.
"Kada se usporedimo, unatoč ovim pozitivnim pomacima, sa zemljama EU, razlike u plaćama su i dalje značajne i mi moramo raditi na tome da smanjimo tu razliku kako bismo zadržali naše radnike i naše ljude. Unatoč svim ovim pozitivnim trendovima, mi i dalje moramo trčati da bi stigli ove koji su ispred nas", rekao je predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Darije Hanzalek.
Dopredsjednik GSV-a iz redova Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Mišetić ustvrdio je kako malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko, mora biti izvozno orijentirano te da je u tom kontekstu od "dramatične važnosti" zadržati konkurentnost u izmijenjenim geopolitičkim okolnostima.
"Nama će nedostajati sigurno još dvjestotinjak tisuća stranaca ako želimo zadržati ovu stopu BDP-a, to je realnost", ocijenio je.
Novi paket mikro zajmova
Predsjednik Upravnog vijeća HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec predstavio je novi paket mikro zajmova za rast i uključenost, koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda PLUS, a za što je predviđeno 30 milijuna eura.
Namijenjeni su za mikro i male subjekte malog gospodarstva iz skupine mladih poduzeća do tri godine starosti ili poduzeća čiji su vlasnici pripadnici jedne od ranjivih skupina (osobe s invaliditetom, stariji od 55 godina, niže obrazovane osobe ili mladi do 29 godina bez radnog iskustva) u maksimalnom iznosu od 25.000 eura s kamatnom stopom od 0,5 posto, a uz mogućnost otpisa 30 posto glavnice kredita.
"Aktivnom politikom zapošljavanja omogućili smo gotovo 300.000 novih radnih mjesta, održali stabilnost i poslodavaca i tržišta rada, a sada kroz ovakve instrumente želimo dodatno osnažiti mikro i male poduzetnike", poručio je Piletić.
