Kako bi ocijenili utjecaj novog tipa semafora s horizontalnom svjetlosnom signalizacijom na ponašanje pješaka koji koriste mobitel u prometu prilikom prelaska raskrižja, provedena su ukupno tri mjerenja na dva raskrižja slična po prometu. Radi se o križanju Ulice Gjure Deželića i Frankopanske ulice te Trga kralja Tomislava i Ulice Baruna Trenka.
Pročitajte i ovo
zatvoreni dijelovi autoceste
Dijelovi Hrvatske pod snijegom, iz zimske službe Bosiljevo poručili: "Oni su najveći problem, stvaraju zastoje..."
Velike gužve
Kratki kaos u Novom Zagrebu: Tramvaji su vozili skraćeno
Mjerenja su provođena u razdoblju od 8. do 17. listopada, i to uvijek u isto vrijeme, u periodu od 15:10 do 16:10. Prilikom mjerenja promatralo se kako pješaci prelaze raskrižja prije i poslije postavljanja semafora s horizontalnom signalizacijom.
Na istraživanim pješačkim prijelazima mjerenja su pokazala da čak 20 posto pješaka koristi mobitel dok prelazi raskrižje. Od ukupnog broja onih koji prelaze raskrižje koristeći mobitel čak svaki deseti pješak prelazi raskrižje dok je na semaforu upaljeno crveno.
Nakon instalacije semafora s horizontalnom signalizacijom već se prvi dan za tri posto smanjio broj pješaka koji prelaze raskrižje koristeći mobitel, a na kraju istraživanja moglo se zaključiti da se broj pješaka koji su koristeći mobitel prelazili raskrižje dok je bilo upaljeno crveno svjetlo smanjio za čak 50 posto.
Prema dobivenim rezultatima, čak 20 posto pješaka prilikom prolaska raskrižja u središtu grada koristi mobitel. Mjerenje je pokazalo da u sat vremena na samo jednom pješačkom prijelazu na raskrižjima u središtu grada prođe 500 pješaka, od kojih 100 njih koristi mobitel, a od njih čak 10 prelazi raskrižje dok je upaljeno crveno svjetlo na semaforu.
Tijekom dana brojka se popela na 1000 pješaka koji prelaze pješački prijelaz koristeći mobitel, a od njih se čak 100 usudi to činiti dok je na semaforu upaljeno crveno svjetlo.
U Gradu Zagrebu prema toj računici ima najmanje 200 prijelaza iste gustoće prometa kakvo je raskrižje Ulice Gjure Deželića i Frankopanske, koje smo koristili u pilot-projektu Dana bez mobitela u prometu 2019.
To nas dovodi do zaključka da je tijekom dana moguće čak 20.000 situacija s potencijalnom za nesrećom samo u središtu Zagreba, jer je toliki broj pješaka koji zadubljeni u ekrane svojih mobitela prelaze raskrižje dok je upaljeno crveno na semaforu dnevno.
Ako tome pridodamo i ostale sudionike u prometu koji su zadubljeni u ekrane svojih pametnih telefona, dolazimo do zabrinjavajuće opasnosti na našim cestama.
Hrvatska udruga menadžera sigurnosti već godinama radi na podizanju svijesti o takvim opasnostima u prometu. Osim što svim sredstvima pokušavaju utjecati na 91 posto vozača, 33 posto biciklista i 50 posto pješaka koji koriste mobitel dok sudjeluju u prometu, pokušava se utjecati i na praćenje statistike o prometnim nesrećama uzrokovanim korištenjem mobitelom. Zasad se prilikom očevida ne utvrđuje je li mobitel bio korišten u trenutku nesreće, ali prema ciljanim kontrolama u tom je prekršaju uhvaćeno 39 tisuća vozača u godini dana.
Ispada da je gledanje u zaslon mobitela isto kao i vožnja s povezom na očima. Vozeći 50 km/h i skretanjem pogleda na zaslon mobitela ''samo'' na pet sekundi, vozač prelazi 70 metara za vrijeme kojih ne vlada cestom, već mobitel vlada njime kao i u slučaju pješaka koji ne može reagirati na potencijalne opasnosti ako nije u potpunosti uključen u promet.
Toga je svjestan i Tele2, koji podržava ovaj projekt i poručuje nam: Život je važniji od mobitela.
"Znamo koliko korisnici žele neograničeno surfati i koliko im to znači, ali želimo da svi sudionici u prometu postanu svjesni da mobitel moraju koristiti na nekom drugom mjestu i u neko drugo vrijeme, a ne dok su sudionici prometa''