Stručnjaci upozoravaju da je pravilna prehrana djeteta u toj dobi - ključna za daljnji razvoj. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje do šest mjeseci, a američki pedijatri do prve godine života. Djeci mlađoj od dvije godine, veganska prehrana se ne preporučuje.
Pročitajte i ovo
Demografske mjere
U Hrvatskoj se rodilo najmanje djece u povijesti, a što radi država? "Nije to jednostavan zadatak"
Veliki problemi malih ljudi
Ovo je postalo opasno igralište za djecu: Okrutniji su i nasilniji nego u stvarnom svijetu
"U toj dobi veganstvo nije opcija za dijete. Dijete treba raznovrsnu prehranu, treba redovite obroke, dijete treba namirnice svih vrsta, dijete treba proteine, dijete treba minerale, aminokiseline, dijete treba cijeli jedan spektar vitamina koji se nemogu na takav način dati. Željezo je upitno s tim stilom prehrane", rekla je doc. dr. sc. Irena Bralić, specijalist pedijatrije reporteru Dnevnika Nove TV Danijelu Vrboti.
Neodgovarajuća prehrana u slučaju iz Australije dovela je do ozbiljne pothranjenosti djeteta. To može ostaviti ozbiljne posljedice, a oporavak može biti dugotrajan.
"Tu su deficiti i energije, tu su osim pothranjenosti, tu je najsporije se oporavlja nadoknadni rast, odnosno tjelesna visina.
Znači da će trebati se pozabaviti i sa energijom i s nadoknadom proteina i sa nadoknadom B vitamina i pothranjenosti i anemija i neurološki, mogući su i neurološki deficiti ako su toliko dugo trajali", kaže Bagarić.
Djeci do dvije godine starosti, potrebno je pet obroka na dan: doručak ručak i večera, uz dva međuobroka.
"Osim mlijeka i mliječnih proizvoda jedan obrok bi trebao biti nekakav mesni obrok. Dva puta tjedno je poželjno da dijete jede ribu, masnoće za to su, jedne dobre masnoće. Mi imamo naše krasno maslinovo ulje koje uvijek ima svoje mjesto u prehrani djeteta da mu se začini. Hrana treba biti ukusna", ističe Bralić.
Hrvatsko ministarstvo zdravstva u svom prehrambenom standardu preporučilo je da dijete do treće godine unosi 1200 kalorija na dan, a bjelančevina između 30 i 45 grama.