Listopad bilježi 5,7 posto manje potrošnje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na mjesečnoj razini trgovina na malo je kao i prethodni mjesec ostvarila pad od 3,4 posto realno, odnosno 2,9 posto nominalno.
Pročitajte i ovo
>> Pad potrošnje u trgovini na malo već četvrti mjesec zaredom
I prošlomjesečna rezultati pokazali su pad u potrošnje u trgovini na malo. 'Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini i pogoršanje kretanja na tržištu rada (viša razina nezaposlenosti nego u istom razdoblju prošle godine), u prvom su polugodištu ove godine negativno utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća i razmjerno slabo kreditiranje stanovništva. Dodatno, negativan doprinos sklonosti potrošnji stvara neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka te rast troškova života zbog povećanja PDV-a u ožujku te cijena električne energije i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja', komentirao je tada RBA, koja analizira podatke koje je objavio DZS.
Ima li Linić rješenje?
Podsjetimo, Sabor je jučer većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu, kojim su planirani prihodi u iznosu od 113,7 milijardi kuna, a rashodi od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna.
Za Vladin prijedlog proračuna, kojeg je u Saboru predstavio ministar financija Slavko Linić, glasovala su 83 zastupnika vladajuće koalicije, 6 oporbenih zastupnika bilo je protiv, a isto toliko suzdržanih. Prema donesenom proračunu, deficit proračuna u 2013. povećat će se za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, što iznosi 3,1 posto BDP-a.
>> Linić i Vlada opovrgavaju HDZ: Nije bilo kršenja procedure
Proračunom za iduću godinu planiran je rast BDP-a od 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, pri čemu u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto.
Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. na razni nešto iznad dva posto.
Linić ističe kako ih je kod izrade proračuna vodila politika razvoja i fiskalne konsolidacije, odnosno bitka za gospodarski rast i jači BDP kao okosnicu koja bi opravdala nastavak fiskalne konsolidacije i štednje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
