BDP pao 1,9 posto, Linić poručuje: To je opasan pad, a krivi su poduzetnici

Radi se o manjem padu Bruto državnog proizvoda u odnosu na 2. tromjesječje kada je pad iznosio 2,2 posto. Ovo je pokazatelj sporog oporavka gospodarstva, a pretpostavlja se da je pad manji zbog uspješne turističke sezone.

Pročitajte i ovo Trinaesti kvartal zaredom Ponovno je narastao BDP, rast je brži od prosjeka EU-a rezovi i štednja Realnost ili prazna obećanja? Pitali smo kandidate za parlament kako oni planiraju riješiti ekonomsku krizu uzrokovanu koronavirusom

Linić za pad BDP-a ponajviše okrivio realni sektor

Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je pad BDP-a u trećem tromjesečju od 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje opasan pad, a odgovornim za taj pad ponajviše drži realni sektor gospodarstva koji nema vlastite ideje i programe te u prevelikoj mjeri ovisi o državi, dok je za potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića najnoviji pad BDP objektivno očekivan.

Ocjenjujući da se radi o opasnom padu BDP-a, Linić je rekao da je realni sektor propustio priliku koju mu je Vlada dala smanjivanjem poreznih i neporeznih nameta i osiguravanjem ogromnih likvidnih bankovnih sredstava. Realni sektor jedino čeka državne investicije i o njima ovisi, a ako ne radi za državu, nema dovoljno hrabrosti, rekao je Linić koji je u izjavi novinarima nakon konferencije "Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU" komentirao najnovije statističke podatke o padu BDP-a.

Država je, kaže, privatnom sektoru jasno poručila da ga treba u realizaciji javnih investicija u područjima kao što su energetika i turizam. Gdje su ti poduzetnici, pita se Linić te dodaje da je za njega najveće razočarenje pasivnost realnog sektora. Istodobno, dodaje, državni činovnici pa i sami ministri posvećuju enormno puno vremena ne bi li pomogli tvrtkama iz privatnog sektora u njihovom restrukturiranju. "Jednostavno, mi nemamo poslovnog sektora i trebat će uložiti puno novca i u njegovo restrukturiranje", kazao je Linić. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je da je najnoviji pad BDP objektivno očekivan.

>> Fitch više ne vjeruje Vladi: Idete u negativnom smjeru!

>> Raste nezaposlenost, pada prosječna plaća

Grčić: Krivac je globalna kriza

Europa je u trećem kvartalu zabilježila pad BDP-a od 0,4 posto, te dosegnula novo recesijsko dno što ima izravni učinak na Hrvatsku kroz smanjenje njezina izvoza i pad osobne potrošnje, objašnjava Grčić. Upitan za komentar Linićevih kritika privatnog sektora, rekao je da on "ne bi tražio krivce" te da je najveći krivac globalna kriza kojoj Hrvatska ne može umaknuti.

Vlada, po njegovim riječima, mora potaknuti investicije, pri čemu se pored javnih investicija treba orijentirati na pomoć poduzetničkom sektoru i to u financiranju i restrukturiranju. Bez kombinacije investicija javnog i privatnog sektora teško će doći do oporavka, rekao je Grčić. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 1,9 posto, što je četvrto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada.

BDP je u prvom tromjesečju ove godine pao za 1,3 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal, u drugom je pad iznosio 2,2 posto, a u trećem pad iznosi 1,9 posto.

Fitch promijenio mišljenje

Ovaj je podatak objavljen dan nakon što je agencija za procjenu kreditnih rejtinga Fitch, ni tri mjeseca od poboljšanja prognoze u 'stabilnu', revidirala mišljenje i prognozu hrvatskog rejtinga ponovno ocijenila negativnom.

Da bi ocjena Hrvatske ostala u investicijskom rangu potrebno je u srednjem roku početi smanjivati javni dug, smatraju u Fitchu pozivajući se na Vladine smjernice iz srpnja, na temelju kojih su promijenili svoju prognozu u rujnu. No, u agenciji primjećuju da je Vlada u međuvremenu srpanjske smjernice revidirala i one više nisu dovoljne za zadržavanje stabilne prognoze, a ako bi došlo do dodatnih proračunskih podbačaja ili slabijeg rasta BDP-a od očekivanog, nije isključeno ni rušenje rejtinga. Inače, svaka razina ispod BBB- smatra se 'smećem'.

'Hrvatska je ekonomija opterećena visokim javnim i vanjskim dugom, velikim stupnjem euriziranosti i slabim ekonomskim rastom. Ovi faktori stvaraju nepovoljne okolnosti za mogućnost otplate dugova i Hrvatska je u takvoj situaciji ranjiva. Vladi na naplatu u 2014. i 2015. godini stižu veće rate kredita što samo podcrtava važnost pravovremene fiskalne konsolidacije', ističu u Fitchu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook