Otkriven krvnik iz Škabrnje, odgovoran za zvjerska mučenja i ubojstva 30 civila i 13 branitelja

Zadarski policajci identificirali su jednog od najodgovornijih neposrednog počinitelja ratnog zločina u Škabrnji. Prema pisanju medija, radi se o Zoranu Tadiću, dobrovoljcu iz Loznice, koji je zapovijedao specijalnim vodom benkovačkih specijalaca.

Pročitajte i ovo Dan sjećanja Vukovar u brojkama: Grad je 87 dana branilo 2500 osoba, najmlađe poginulo dijete imalo je samo šest mjeseci poziv Domagoja Mikića Članovi obitelji ubijene tijekom Domovinskog rata očajni: "Obećali su nam spomen dom, ali nakon 33 godine još uvijek ništa..."

"To je zapovjednik 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovac, tzv. dobrovoljačkog voda, sastavljenog od osoba s prostora Srbije, koji je izravno odgovoran za zvjerska mučenja i ubojstva 30 civila i 13 škabrnjskih branitelja", kazao je načelnik PU zadarske Anton Dražina.

Ubijeno je 13 branitelja: Ante Ražov, Gašpar Perica, Nedjeljko Škara, Bude Šegarić, Miljenko Šegarić, Ivica Šegarić, Šime Šegarić, Mile Pavičić, Stanko Vicković, Nediljko Jurić, Marko Rogić, Slavko Miljanić i Vladimir Horvat.

Među ubijenim civilima je 10 žena i 20 muškaraca: Marija Brkić, Marko Brkić, Ljubo Perica, Niko Pavičić, Petar Jurić, Željko Ćurković, Josip Perica, Anica Jurić, Roko Žilić, Joso Brkić, Grgo Jurić, Krste Šegarić, Tadija Žilić, Pavica Žilić, Mara Žilić, Kata Rogić, Ivan Ražov, Nikola Rogić, Rade Šegarić, Joso Miljanić, Petar Pavičić, Vice Šegarić, Stana Vicković, Grgica Šegarić, Marko Župan, Marko Ivković, Petar Rogić, Marija Dražina, Milka Žilić i Jela Ražov. Svi oni imali su između 23 i 88 godina.

Izravno odgovoran za mučenja

Napad na Škabrnju dogodio se 18. studenoga 1991. godine. U istrazi je utvrđeno da je tada 32-godišnjak izravno odgovoran za zločin počinjen u Škabrnji.

"S početkom u 07:30 iz pravca mjesta Zemunik Gornji, zapovijedajući svojim vodom, započeo je napad na mjesto Škabrnja, u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo, pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11:30 ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.

Sumnjiči ga se da je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost te su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali i fizički zlostavljali pri čemu su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, ubili trideset civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.

Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupotvrdim predmetima ubijeno je trinaest branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni" priopćeno je iz zadarske policije.

"On je izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanje i ubijanje 43 Škabrnjana. U njihovim ubojstvima i sam je sudjelovao", kazao je voditelj Službe kriminalističke policije PU zadarske Bore Mršić.

Policija ima informacije da mu je nakon "dobro odrađena posla" dodijeljena na korištenje kuća prognanih Hrvata u Benkovcu te je postavljen na mjesto načelnika Državne bezbjednosti Teritorijalne obrane Benkovac.

Beogradske su ga vlasti sredinom 1992. godine premjestile u Beograd, a zatim u Australiju, gdje je dobio državljanstvo.