'On govori o bojazni zbog postojanja korupcije unutar EU institucija'

Trojica europskih parlamentaraca u amandmanu pozivaju na ispitivanje napisa u hrvatskim medijima po kojima je Mladen Barišić navodno priznao da je dio nezakonito stečena novca išao za lobiranje u Bruxellesu.

Pročitajte i ovo Beroševo trošenje šakom i kapom Ovo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura "Gospodin Beroš je dobro" Odvjetnica posjetila Beroša u Remetincu: "Ima samo jednu poruku..."

Pusić je novinarima u Saboru kazala da su troje zastupnika Europskog parlamenta na izvješće posebnog izvjestitelja za Hrvatsku Hannesa Swobode podnijeli ukupno 93 amandmana.

Među njima je i onaj u kojem se čestita Hrvatskoj na borbi protiv korupcije, ali i amandman kojim iskazuju bojazan da je novac stečen korupcijom trošen za potplaćivanje u Bruxellesu, a što temelje na navodnom iskazu bivšeg šefa Carinske uprave Mladena Barišića u istrazi za Fimi mediju, koji je objavljen u hrvatskim medijima.

'Taj amandman nije usmjeren na Hrvatsku, već na dužnosnike ili činovnike u europskim institucijama i bojazan da je bilo korupcije unutar tih institucija', istaknula je Pusić. Nelogičnim, ipak, smatra da bi se koruptivnim djelovanjem stečen novac trošio za lobiranje za ulazak Hrvatske u EU, budući da je, napomenula je, takvo lobiranje sasvim legalan i legitiman čin, a sredstva za to mogu se koristiti iz državnog proračuna.

'Malo je nelogično da netko krade novce pa s tim ukradenim novcima radi nešto što bi mogao raditi najlegalnije i najnormalnije iz proračuna. Prema tome, očito je da europske parlamentarce brine je li tu bilo nekih drugih vrsta korupcije unutar europskih institucija, i to je opravdano da žele to istražiti', kazala je Pusić.

>> Hrvatska korupcija svjetski poznata: Strani biznismeni uče kako se obraniti

>> Pusić: Pregovore s EU moguće završiti u veljači

Ne misli da bi spomenute inicijative u europskim institucijama mogle naštetiti hrvatskom putu u EU, a upitana kako tumači da se napisi u hrvatskim medijima tako pomno iščitavaju u Bruxellesu odgovorila je da su mediji jedna od najodgovornijih institucija u svakom društvu, pa i u hrvatskom. 'Naravno da se medijski napisi uzimaju ozbiljno i tretiraju kao informacija, to je naprosto činjenica', kazala je Pusić.

'Optužnicu oko Šeksa treba rasčistiti'

Upitana treba li u tom slučaju reagirati DORH, odgovorila je da je Državno odvjetništvo već reagiralo, otvaranjem slučaja protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u slučaju Fimi media.

Pristupanju Hrvatske u EU neće, uvjerena je, naštetiti ni aktualiziranje optužbi o navodnoj odgovornosti potpredsjednika Sabora Vladimira Šeksa za ratne zločine u Osijeku. 'To je sada redovna procedura, jer postoji inicijativa međunarodnih institucija, i pretpostavljam da temeljem te incijative DORH radi svoj posao', naglasila je.

'Mislim da je to nešto što očito treba raščistiti kao i sve ostalo, ali mislim da to nema utjecaja na okončanje pregovora', dodala je. Pusić ističe i da se spomenute optužbe neće odraziti ni na zatvaranje poglavlja 23. 'Pravosuđe i temeljna prava', budući da Hrvatka za to poglavlje ima točno definirane kriterije i precizno prati sve što se mijenja.

Zbog Piranskog zaljeva neće biti dramatičnih zastoja

Šeksove izjave da će DORH izdati priopćenje u kojem će opovrgnuti sve optužbe protiv njega ne smatra miješanjem u pravosuđe, 'jer Šeks ne može to narediti', ali kaže da se može govoriti o pritisku na pravosuđe, jer je Šeks visoki državni dužnosnik. 'Na sreću, mislim da smo u ovom trenutku ipak dosegli jednu razinu u kojoj DORH ne reagira na tu vrstu pritiska i to je dobro', kazala je.

Novinare je zanimalo i očekuje li nove zaplete u odnosima sa Slovenijom, s obzirom da Zakon o ribarstvu prejudicira granicu na moru koja prolazi sredinom Piranskog zaljeva. Pusić je odgovorila kako ne misli da će oko toga doći do dramatičnih zastoja, ali i ističe da to pitanje što skorije treba riješiti, kako bi tri poglavlja koje problematizira Slovenija mogli zatvoriti na međuvladinoj konferenciji 19. travnja.

Trenutno je, ističe, već problem realizacija posebnog režima ribarenja hrvatskim teritorijalnim vodama od strane slovenskih ribarica i formalizacije tog režima na duži rok. (HIna)