Bez granica, bez čekanja, bez putovnica, bez gužvanja - kretati se i putovati šengenskim područjem za hrvatske građane od danas bi trebalo biti lako kao putovanje od jednog do drugog grada u Hrvatskoj.
Dobrobiti koje će to donijeti gospodarstvu, a pogotovo turizmu, koji u Hrvatskoj i dalje ima ogromnu ulogu, jedva se čeka, pogotovo s obzirom na to da je od danas Hrvatska i članica eurozone, iako mnogi napominju da nije riječ o čarobnom štapiću.
Pročitajte i ovo
Hrvatska je postala čuvarica vanjske granice Europske unije
Kako je počela 2023. godina, tako je na snagu stupila odluka Vijeća unutarnjih poslova Europske unije o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, koja je time preuzela obvezu čuvanja europske vanjske granice u ime ostalih država šengenskog područja.
Schengen je jedan od temelja europskog projekta, a osnovan je 1995. godine. Riječ je o prostoru slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojega nema granica za putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Građani zemalja koji se nalaze u šengenskom području mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Uniji.
Građani Europske unije mogu turistički boraviti u drugoj državi članici do tri mjeseca. Ako žive u drugoj državi članici zbog posla, s njima treba postupati jednako kao i s građanima te države. Poduzetnici imaju pravo osnivati poslovne subjekte, a studenti studirati u bilo kojoj državi članici.
Schengen podrazumijeva zajedničku politiku za vize za građane izvan Europske unije koji dolaze na kraće razdoblje te omogućava zajedničku borbu protiv kriminala kroz policijsku i pravosudnu suradnju.
Hrvatska će biti 20. članica europodručja i 23. država članica Unije koja je u šengenskom prostoru, a u kojem su još i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, a posljednje širenje Schengena bilo je 2011. godine kada je ušao Lihtenštajn. Samo nekoliko država članica EU-a nisu dio Schengena: Irska, koja je izašla iz šengenskog prostora, te Bugarska, Cipar i Rumunjska, koje tek trebaju postati dio Schengena.
Pročitajte i ovo
Početak Schengena u praksi za Hrvatsku
Od ponoći su ukinute granične kontrole na kopnenim granicama Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom te na morskoj granici s Italijom. Ukinuta su ukupno 73 granična prijelaza na kopnenoj granici te 12 na morskoj, ali neka ograničenja ostaju. Na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom na snazi ostaje stari režim, ali postoje trake za državljane EU-a.
Iako je procedura kontrole na granici od prvog dana 2023. formalno ukinuta, policija, a posebno mobilna granična policija i mobilne carinske jedinice imaju pravo kontrole u dubini teritorija države članice.
Kontrole na unutarnjim zračnim granicama ukinut će se 26. ožujka 2023. s obzirom na to da se ta promjena mora podudarati s datumima ljetnog/zimskog rasporeda IATA-e. U trenutku promjene s jednog na drugi red letenja svi letovi prema državama članicama šengenskog područja postaju letovi unutar tog područja.
Kada je riječ o vanjskim granicama, granična je policija i ranije provodila kontrole prema šengenskom zakoniku, no na razini Unije pregovora se o uvođenju novog sustava Entry/Exit za građane trećih zemalja koji ne trebaju vizu, a to su sve Hrvatskoj susjedne države koje nisu članice EU-a.
Hrvatska počinje izdavanje šengenskih viza i moći će se u cijelosti služiti Šengenskim informacijskim sustavom (SIS).
Pročitajte i ovo
Koja su ograničenja moguća?
Iako Hrvatska ostaje bez graničnih kontrola u klasičnom smislu, njih će zamijeniti kompenzacijske mjere, odnosno postoje mogućnosti da zemlja u određenom razdoblju uspostavi unutrašnju kontrolu.
Vlada, naime, na prijedlog ministra unutarnjih poslova može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama i o tome obavještava ostale države članice, Europsku komisiju i javnost te podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Stroži režim ulaska u Hrvatsku primjenjivat će se na međunarodnim graničnim prijelazima za državljane trećih zemalja. Za njih se uvodi automatizirani elektronički sustav pod nazivom ETIAS, koji će služiti za putovanja u zonu Schengena.
Riječ je o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU, za što će državljani trećih zemalja morati platiti sedam eura. Odobrenje ETIAS-a za ulazak u Hrvatsku vrijedit će tri godine. Iako je ETIAS trebao stupiti na snagu od 1. siječnja, njegova je primjena odgođena do daljnjega, a spominje se svibanj.
Pojačana migracija u Uniji te pojačana zabrinutost zbog sigurnosti, uključujući terorističke i ozbiljne prekogranične kriminalne aktivnosti, utjecali su na Schengen i rezultirali ponovnim uvođenjem graničnih kontrola u nekim državama članicama.
Pročitajte i ovo
Izbijanje pandemije koronavirusa 2020. potaknulo je neke države na povratak kontrole unutarnjih granica i pokušaj da se kontrolira širenje virusa.
Europski parlament učestalo je kritizirao nastavak kontrola unutarnjih granica u području Schengena i želi ga dopustiti samo u slučaju krajnje nužde.
