Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo novinarima je poslijepodne izjavio kako je, iako je očekivao da će Vrhovni sud odbiti njihovu žalbu na odluku zagrebačkog Županijskog suda o Perkovićevom izručenju, takva odluka "apsolutno pogrešna i nezakonita".
Pročitajte i ovo
Pozivajući se na odredbe Zakona u o pravosudnoj suradnji sa zemljama Europske unije, Nobilo je rekao kako se njima nalaže da je zastara, ako postoji, zapreka za izručenje. "Radi se o pogrešnom tumačenju zakona, tako da je nama ostala samo ustavna tužba jer smatramo da su kršenjem zakona povrijeđena ustavna prava mog branjenika, a pogotovo pravo na slobodu", rekao je Nobilo u izjavi nakon što je objavljena odluka Vrhovnoga suda koji je odbio njegovu, kao i žalbu državnog odvjetništva, na odluku o Perkovićevom izručenju Njemačkoj.
"Svi govorimo o europskom uhidbenom nalogu (EUN) i spominjemo izručenje, a ne spominjemo da je konstitutivni element EUN-a i lišenje slobode. EUN kaže - lišiti slobode i izručiti. A sloboda je jedna od najvećih vrijednosti, zaštićena konvencijama i Ustavom RH, pa ćemo u tom pravcu krenuti s ustavnom tužbom", rekao je.
Ustavnome sudu podnijet će i zahtjev za izdavanjem privremene mjere kojom želi odgoditi izvršenje izručenja Njemačkoj, budući da sama ustavna tužba ne odlaže izručenje. "Moramo ishoditi privremenu mjeru, odnosno da se privremeno suspendira izvršenje odluke o Perkovićevom izručenju do konačne odluke Ustavnoga suda. Mi ćemo predložiti, a vidjet ćemo hoće li to sud prihvatiti", rekao je Nobilo.
Ne slaže se s ocjenom da se takvim zahtjevom želi ishoditi povoljniji položaj za Perkovića od onoga koji su imali druge osobe tražene po EUN-u.
Podsjeća da je kod prvog uhidbenog naloga, u srpnju prošle godine, Vrhovni sud odlučio da je zastara zapreka za izručenje. U Perkovićevom slučaju, dodao je, najprije je postojala zabrana izručenja jer je djelo za koje ga se tereti počinjeno iza 2002. te se, rekao je, znalo da Perković neće 'doći' na Vrhovni sud. Nakon toga, kad je Sabor na prijedlog Vlade ukinuo ograničenje primjene EUN-a i od 1. siječnja počela primjena takvog zakonskog rješenja, "postalo je jasno da će Perković doći na sud" i počinju se donositi odluke koje "imaju suprotan pravni stav od prve odluke Vrhovnog suda".
"Po meni to nije slučajno, jer su se i zakoni i praksa mijenjali prema Perkoviću. Zato je njegovo ustavno pravo povrijeđeno", ustvrdio je. Naglašava kako je to i načelno pitanje jer će "riješiti i za sve druge slučajeve - može li sud izravno kršiti zakon i na taj način ishoditi lišenje slobode i izručenje".
Ne zna u kojem bi roku Ustavni sud mogao eventualno donijeti odluku o privremenoj mjeri, ali smatra da bi to trebalo biti brzo. "Inače nema smisla - možemo mi voditi proces na Ustavnom sudu, ali ako je on u Njemačkoj to nema smisla", rekao je.
Vrhovni sud odbacio žalbe, Perković mora biti izručen Njemačkoj!
Nobilo smatra kako je Perkovićev slučaj, što se tiče zastare, pravno jednak sa slučajem jugoslavenskog obavještajca Zdravka Mustača čije je izručenje Njemačkoj - temeljem EUN-a zbog povezanosti s Đurekovićevim ubojstvom - odbio velikogorički Županijski sud uz obrazloženje da je nastupila zastara.
Ističe da je riječ o jednakim slučajevima, jer radnje koje je državno odvjetništvo obavljalo za Perkovića ne spadaju u kategoriju radnji koje prekidaju zastaru, odnosno irelevantne su za zastaru jer je riječ o informativnim razgovorima i prikupljanju dokumentacije. "Jedino radnje u kaznenom postupku koje bi provodio istražni sudac ili istražne radnje prije početka kaznenog postpka koje bi naredio istražni sudac, prekidaju zastaru", naglašava Nobilo.
Perković i Mustač tvrde da su žrtve neistinitog iskaza Udbina operativca Vinka Sindičića, kojega su u međuvremenu tužili za lažno svjedočenje, a Sindičić je njihovu odvjetniku Nobilo poslao ovjerenu izjavu da je lagao pred njemačkim sudom.
Vrhovni sud: 'Perković se neosnovano boji nepravednog suđenja'
Obrazlažući odbijanje žalbi koje je na odluku o izručenju bivšeg šefa jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića podnijela njegova obrana, ali i državno odvjetništvo, Vrhovni sud je naglasio kako je zagrebački Županijski sud pravilno utvrdio da u tom slučaju nije trebao ispitivati načelo dvostruke kažnjivosti pa time ni zastare te da je s razlogom odbacio Perkovićeve tvrdnje da u Njemačkoj ne bi imao pravedno suđenje.
U nepravomoćnoj odluci o izručenju izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je glavni argument obrane, ali i državnog odvjetništva da je u tom slučaju nastupila zastara, pojašnjavajući da se kod europskog uhidbenog naloga (EUN) postojanje zastare u domaćem zakonodavstvu niti ne mora ispitivati za kaznena djela navedena u katalogu EUN-a, među koja spada i ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
"Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio, da u slučaju kada se radi o kaznenom djelu ubojstva (neovisno o pravnoj kvalifikaciji djela u našem Kaznenom zakonu), treba primijeniti odredbu članka 10. Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. Taj članak određuje da se kod trideset dva kažnjiva djela navedenim u općim kategorijama, koja se nalaze na popisu navedene odredbe, ne ispituje dvostruka kažnjivost", stoji u obrazloženju vijeća Vrhovnog suda u kojem su uz predsjednicu Lidiju Grubić Radaković bili suci Marin Mrčela i Zdenko Konjić.
Vijeće je zauzelo stav da se unošenjem zastare kao mogućnosti obvezatnog odbijanja izvršenja europskog uhidbenog naloga nije izmijenio karakter instituta zastare i njegova vezanost za postojanje kaznenog djela i kazne, već je samo kod kaznenih djela kod kojih se primjenjuje načelo dvostruke kažnjivosti, postao osnova za obvezno, a ne fakultativno odbijanje izvršenja uhidbenog naloga.
Iako smatraju da nastupanje zastare nije odlučno u Perkovićevu slučaju Vrhovni sud podsjetio je i na svoje ranije stavove po kojima i kod nedjela kod kojih se uzima u obzir tzv. dvostruka kažnjivost nastupanje relativne zastare ne može biti osnova za odbijanje uhidbenog naloga, već je to isključivo nastupanje apsolutne zastare u trenutku donošenja odluke.
Sud je zauzeo stav i da u slučaju Perković nisu odlučne ni tvrdnje iz njegove žalbe da u Njemačkoj ne bi imao pošteno suđenje. "Potrebno je navesti da prema praksi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu izručenje može biti odbijeno ako traženoj osobi u zemlji izdavanja naloga prijeti očigledna uskrata pravičnog suđenja", što se procjenjuje prema strogom testu i predočenim dokazima.
"Žalitelj, ne samo da nije pružio dokaze koji bi osnovano ukazivali na okolnost da bi na suđenju u SR Njemačkoj došlo do očiglednog kršenja načela pravičnog suđenja, već to nije učinjeno niti vjerojatnim", zaključuju na Vrhovnom sudu. Dodaju da je Perković pritom iznio tek vlastitu ocjenu vjerodostojnosti dokaza iz pravomoćne presude s naglaskom na iskaz Vinka Sindičića, kojega je u međuvremenu prijavio za lažno svjedočenje, Sindičićevu izjavu kojom 'povlači svoje iskaze i objašnjava zašto je dao lažan iskaz' te dva novinska napisa koji govore o njegovoj nevjerodostojnosti.
"Žaliteljevo viđenje (ne)vjerodostojnosti iskaza jednog svjedoka potkrijepljeno dokumentacijom koja nije prošla provjeru svojstvenu dokazivanju u kaznenom postupku nije dostatna niti za vjerojatnost, a kamoli za izvjesnosti da bi na suđenju u SR Njemačkoj, na kojem tek trebaju biti izvedeni i ocijenjeni potrebni dokazi, traženoj osobi bilo očigledno uskraćeno pravo na pravično suđenje", zaključio je Vrhovni sud. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
