VIDEO Smerdel: Ustavom se ne rješevaju kratkoročni problemi!

Saborski odbori za Ustav i za zakonodavstvo danas su na zajedničkoj sjednici jednoglasno i gotovo bez rasprave utvrdili prijedlog izmjena Ustava RH, istovjetan tekstu koji je Sabor ranije potvrdio kao nacrt ustavnih promjena.

Pročitajte i ovo goruće pitanje Hrvatska uvodi zakon koji je jedna članica EU poništila prije pola godine BRAČANIN BAUK U ELEMENTU Oporba u Saboru napala porez na nekretnine: "To je nesretnina od poreza"

Na prijedlog izmjene Ustava, kritike je javno iznio ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel, no nitko se na njegova upozorenja i kritike nije obazirao. Glavna mu je zamjerka prebrzo donošenje ustavnih promjena bez prave javne rasprave.

VIDEO Evo koji su zastupnici u Saboru bili najaktivniji, a koji nisu rekli ni riječi!

Poručuje kako se najvažniji dokument ne smije donositi zbog dnevne politike, a u ovom je slučaju, po njegovom mišljenju tako. Upozorava kako su u izmjenama sporna dva članka, a ponajviše onaj oko referenduma jer se i dalje ne određuje procedura o tome tko i kada određuje je li referendumsko pitanje ustavno ili nije.

'Javna rasprava o Ustavu mora po samoj definiciji biti javna, u smislu da javnost bude upoznata s prijedlozima pa čak i da postoji interakcija s drugim dijelom javnosti. I sve rasprave o Ustavu na kojima sam ja bio uključen bio je prisutan privid javnog dijaloga, a ne prikupljanje mišljenja', rekao je Smerdel. Dodaje kako su zapisnici sa sjednica Radne skupštine skromniji od zapisnika 1990. kada se pisao prvi Ustav.

Smerdel je članak 5. predloženog teksta nazvao neustavnim. Tim je člankom predviđeno da se ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina, o Ustavnom sudu i o provedbi ustava donose dvotrećinskom većinom svih zastupnika u Saboru i kroz tri faze, kao i sam Ustav. Dodano je, međutim, da Sabor natpolovičnom većinom svih zastupnika može odlučiti da se po istom postupku donesu i drugi zakoni. U praksi bi to značilo da tako doneseni zakoni ne bi bili podložni ocjeni ustavnosti pred Ustavnim sudom.

Takvu odredbu Smerdel smatra 'kršenjem samoga pojma Ustava i načela diobe vlasti'. 'Tamo gdje nema diobe vlasti, nema ni Ustava', upozorio je.

Iako je u Saboru postignut dogovor da će Ustavni sud odlučivati o ustavnosti referendumskih pitanja čim se prikupi 5.000 potpisa za referendumsku inicijativu, Smerdel je nezadovoljan što takvo rješenje već sada nije u proceduri.

'Mislim da je instanca koja o tome treba odlučivati i sada određena kroz Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Ali sada imamo iskustvo referenduma na temelju inicijative 'U ime obitelji', a iz niza izjava visokih dužnosnika iz Vlade, koji žele uvijek ostati anonimni, bilo je najavljivano da se neće konzultirati Ustavni sud jer on nema što govoriti i da Ustavni sud ne može voditi Sabor. To je nerazumjevanje ideje konstitucionalizma', rekao je Smerdel.

Podsjetio je kako je kod referenduma o braku 'bilo otkriveno da i sam narod mora biti ograničen u svom odlučivanju' te ocijenio da je to 'zamijenjeno teorijom da nitko ne može ograničavati Sabor'. Ustavna teorija polazi od toga da svatko mora biti ograničen u svom odlučivanju, da svatko mora biti pod kontrolom i da je Ustav sredstvo za takve stvari, naglasio je.

Smerdel je nezadovoljan i kratkom javnom raspravom o predloženim ustavnim rješenjima, koja je trajala svega dva tjedna.

'Ustav je vrijednost koju bi trebalo čuvati, a ne njome rješavati kratkoročne probleme i prikupljati glasove. Htio sam upozoriti da svako ustavno riješenje zaslužuje temeljitu raspravu jer ovo što se radi je kao da kuću prvo izgradite, a onda idete gledati kakve ste materijale koristili itd. Puno puta su se takve konstrukcijske greške potkrale pa poslije dolazile na naplatu', upozorio je Smerdel.

'Svaki seljak zna da 'kum nije dugme''

Zaprepašten je, kaže, i ignoriranjem prijedloga predsjednika Republike Ive Josipovića. 'Zakasnio je na javnu raspravu. Pa, molim vas lijepo. Svaki seljak zna da 'kum nije dugme', a predsjednik RH nije isti kao svi ostali građani', rekao je Smerdel.

Predsjednik Republike je ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena, a svojim glasom ga je morala izabrati većina birača. To je pokazatelj stanja ustavnosti koje je vrlo zabrinjavajuće, upozorio je Smerdel.

Činjenicu da na sjednici dvaju odbora nitko nije raspravljao o predloženim izmjenama Ustava tumači kao dokaz da je postupak 'izišao iz faze argumentiranja i sad se samo glasuje'.

O prijedlogu izmjena Ustava zastupnici će u Saboru raspravljati vjerojatno u srijedu, a u petak bi ga trebali izglasati dvotrećinskom većinom.

Lesar: Jedna je rečenica sporna

Kada je riječ o ustavom propisanom procedurom za prikupljanje potpisa Dragutin Lesar, zastupnik Laburista rekao je da se 'želi postići da nakon prikupljanja potpisa nema nikakvog spora ustavnosti pitanja i samim time nitko ne može zaustaviti referendum'. Na pitanje je li zadovoljan finalnim izgledom ustavnih promjena Lesar napominje da će se o jednoj rečenici još raspravljati tijekom tjedna, prije glasanja u petak, ali nije želio otkriti o kojoj se rečenici radi.

Kosor: Najnužnije je urediti referendumski proces

Jadranka Kosor, nezavisna zastupnica, smatra da je najvažnije urediti referendumski proces. 'Mislim da je najnužnije urediti referendumski proces i zbog toga treba mijenjati Ustav. Referendum i cijeli taj proces je i dalje u zraku. Za to smo krivi svi koji smo nešto radili i nešto značili u političkom prostoru, jer to nismo do kraja doradili. Nakon toga treba donijeti Zakon o referendumu, a to se ne može bez promjene Ustava', kaže Kosor.

Financiranje stranaka

Što se tiče raspoređivanja novaca političkim strankama i nezavisnim zastupnicima, odluka je identična kao prethodne godine. Razlika je jedna, a to je da se podaci objavljuju u Narodnim novinama. (T.K. / I.D. / Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook