U Hrvatskoj na presađivanje organa čeka oko 1000 bolesnika, a godišnje se transplantira manje od 200 organa. Najviše bolesnika, njih 651, čeka presađivanje bubrega, dok se godišnje transplantira svega 120-130 bubrega.
Pročitajte i ovo
javlja MORH
Helikopter Black Hawk ponovno u akciji: Još jedno srce za transplantaciju stiglo iz Zadra u Zagreb
U VRHU EUROTRANSPLANTA
Uspjeh Hrvatske o kojem jedna od najrazvijenijih zemalja Europe može samo sanjati
Oko 30 posto bolesnika umre ne dočekavši organ koji mu je potreban, a mnogi ostaju godinama na listi čekanja.
Ulaskom u Eurotransplant, liste naših bolesnika postaju dio
međunarodne liste, na kojoj je duljina čekanja vrlo bitan kriterij, tako da će se šanse onih koji su godinama na dijalizi povećati, kazala je glavna koordinatorica transplantacijskog programa u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Mirela Bušić.
Veće šanse dobit će i najkritičniji bolesnici, oni sa statusom
hitnosti, visokosenzibilizirani pacijenti te djeca koja čekaju organe za presađivanje.
Države članice Eurotransplanta su još Austrija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija, sa ukupno 120 milijuna stanovnika.
Među njima je najrazvijeniji sustav darivanja u Austriji i
Nizozemskoj, s 25 darivatelja organa na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj najbolji rezultat bio lani s 13 donora na milijun stanovnika.
"Mreža davalaštva je dobro organizirana, kao i zakonska regulativa, međutim, treba još raditi na svijet građana, edukaciji kroz škole i medije", napomenuo je urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan.
Po hrvatskom zakonu organi se mogu presaditi s umrle osobe ako se ona nije za života kod svog liječnika izjasnila da ne želi darovati organe, međutim, u praksi liječnici traže odobrenje za doniranje od obitelji, a oni u 18 posto slučajeva ne daju pristanak.
"Nije problem samo u darivateljima, već i u nekim bolnicama, koje unatoč postojanju timova za transplantaciju ne dojavljuju o organima za presađivanje", upozorio je predsjednik Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Stjepan Mihalić.
Tako prošle godine nije bilo nijedne dojave iz bolnice u Karlovcu, Zadru, Varaždinu, Puli, ali ni u bolnici Sv. Duh, koja je ranijih godina surađivala u programu transplantacije.
I u velikim bolnicama, poput KBC Zagreb, nedostaje primjerena potpora donorskom programu i potrebna je puno već educiranost zdravstvenih radnika, a posebice razvijanje neuroloških odjela, napomenula je Bušić.
Na skupu je istaknuta i velika uloga Crkve u podizanju svijesti
građana za potrebom darivanja organa nakon smrti.
"Crkva podupire darivanje organa kao moralne dužnosti vjernika, koji bi trebali prednjačiti u darivanju organa", kazao je ravnatelj Caritasa Banjalučke biskupije msgr. Miljenko Aničić.
Gotovo sve religije svijeta podupiru darivanje organa, a papa Ivan Pavao II o tome je kazao "Sve što može poslužiti živomu, grijeh je pokopati".