Državni tajnik u Ministarstvu financija Ivica Mladineo izvijestio je da bi, po predloženom zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, kriznim porezom, koji je na snagu stupio 1. kolovoza, bila obuhvaćena baš sva primanja.
Pročitajte i ovo
Najavljuju novi prosvjed
Dodatak na mirovinu pojest će - porez: "Nemre tak', gospodo iz Vlade"
Harač ili...
Novom porezu treba ime, dajte mu ga
Tako bi se od 1. listopada ove do 28. veljače 2011. kriznim porezom oporezivali svi primitci od samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, primitke po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova i soba, dohodak od kamata i osiguranja, ustupanja autorskih prava, i dr. Kao i kod plaća i mirovina, plaćanja kriznog poreza bit će oslobođeni oni čiji su mjesečni primitci manji od 3000 kuna, oni s primitcima između 3000 do 6000 kuna oporezivat će se po stopi od 2 posto, a iznad 6000 kuna po stopi od 4 posto.
>> Harač ne plaćaju ni menadžeri s neto plaćama?
Vlada predlaže da se zakon donese po hitnom postupku, kako bi se počeo primjenjivati od 1. listopada, a po najavi predsjednika Sabora Luke Bebića, zastupnici bi o njemu trebali glasovati danas poslijepodne. O predloženom zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke raspravljaju saborski klubovi.
Za vladajuće porez solidarnosti, za oporbu harač
Kao i kod uvođenja tzv. kriznog poreza na plaće i mirovine, saborska je oporba danas i prijedlog da se taj porez proširi na sve ostale primitke nazivala haračem, dok su HDZ-ovci uzvraćali da je riječ o porezu solidarnosti, a neki i optuživali oporbenjake da time što porez nazivaju haračem ne poštuju hrvatsku državu. 'Država i kroz 'harač dva' uzima novac građanima, a da sama nije uštedjela ništa', poručio je Gordan Maras (SDP) i dodao da je javnost s pravom krizni porez nazvala haračem.
Za vladajuću stranku krizni porez naziva se porezom solidarnosti, dok ga oporba jedino može nazvati haračem
'U proračunu nisu napravljene nikakve uštede, već je na djelu rastrošnost koja traje već šest godina', dodao je Maras, prozivajući HDZ da uzima samo građanima, a proračunske rashode ne smanjuje. 'I onda ministar Šuker ima hrabrosti reći da je pesimizam najveći problem Hrvatske. Pa gospodine Šuker, vi ste taj koji širi pesimizam, jer zbog vaše politike građani ne vide izlaz iz krize', istaknuo je Maras, uvjeren da optimizam može vratiti samo odstupanje HDZ-a s vlasti. Njegovo izlaganje izazvalo je niz ispravaka iz HDZ-ovih klupa, a Andrija Hebrang naglasio je da nije javnost krizni porez nazvala haračem, već da je taj izraz u medijima nametnula oporba. 'To je porez koji bi domoljubi smatrali porezom solidarnosti', rekao je.
'Hrvatska nije osmanlijska, nego demokratska zemlja koja sve čini da izađe iz krize i sačuva radna mjesta', poručio je oporbi Dragan Kovačević (HDZ). Zakon neće poduprijeti ni HNS, a Goran Beus Richembergh, pozivajući HDZ-ovce da ne miješaju muslimansku vjeru i porez (harač), rekao je kako Hrvatskoj 'nisu potrebni ni harač za malu, ni za veliku raju'. I on je Vladu prozvao da svaku slobodnu kunu na financijskom tržištu 'isisava' da bi financirala svoju potrošnju, a smeta ga i to što se predloženim zakonom planira oporezivanje štednje (životno i dopunsko mirovinsko osiguranje). 'To je samo korak da nam Vlada oporezuje štednju u bankama', upozorio je Richembergh.
I Damir Kajin (IDS) smatra da je krizni porez štetan te da pokazuje neodgovorno ponašanje države. 'Kada su haračlije harale u Srednjem vijeku raji je ostajalo 70 posto prihoda, jer je po jedna desetina išla Crkvi, vlasteli i kralju, a danas su nam porezna opterećenja najveća na kugli zemaljskoj', kazao je Kajin. Na učestalo oporbeno spominjanje harača burno je reagirao HDZ-ovac Dragan Vukić, ističući da je harač na ovim prostorima provodila strana okupacijska sila, a da je 'ovaj porez solidarnosti uvela hrvatska Vlada i ovaj legitimni Sabor'.
'Svi vi koji ovaj porez smatrate haračem, hrvatsku Vladu smatrate tuđinskom, a hrvatsku državu državom koja nije vaša', poručio je Vukić oporbenim zastupnicima. Goran Marić je u ime Kluba HDZ-a Vladinu kriznu mjeru pravdao time da se u državni proračun, sada u vrijeme krize, kani uprihoditi 110 milijuna kuna godišnje, te izrazio nadu da će primjena kriznog poreza trajati što kraće. Prozvao je pritom tvrtke koje ostvaruju najveću dobit da su u sadašnjem kriznom trenutku hrvatskog gospodarstva bespotrebno otpuštale radnike što je, kaže, dodatno pogoršalo gospodarsku situaciju. (Hina)