"Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ima za cilj povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskog sustava s ključnim mjerama prilagodbe demografskim kretanjima i ekonomskim izazovima. Novi Zakon obuhvaća umirovljenike, ali i sve osiguranike. Svjesni promjena na tržištu rada u fokus stavljamo i još uvijek kratak prosječan staž od 31 godine, ali ako uzmemo nove umirovljenike, zadnje dvije godine vidimo tendenciju porasta na 33,8 godina. Svjesni smo velikog udjela umirovljenika u mlađim dobnim skupinama, razdoblja korištenja mirovina i malog broja onih sa stažem od 40 i više godina", istaknuo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić na predstavljanju ključnih zakonskih mjera.
Zakonske izmjene dogovarane su s predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika te HSU-a kao partnera, što u sklopu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, što u sklopu radne skupine, a što u Vladi. "Novi zakon neće riješiti sve", kazao je Piletić i pozdravio suradnju te rekao da su Zakon mijenjali već nekoliko puta. Što se tiče povećanja mirovina, rekao je da bi do kraja mandata ove Vlada mirovina trebala biti 800 eura.
Formula za novo rješenje
Rast minimalne mirovine, nova formula usklađivanja, trajni dodatak na mirovine, povoljnija bonifikacija duljeg rada, ali i veća prava za umirovljenike koji rade samo su neke od izmjena, a među njima je i povećanje staža za majke na 12 mjeseci za svako dijete, kazao je Piletić. No, riječ je samo o novoumirovljenim majkama. Ta će godina dana dodanog mirovinskog staža rezultirati s tri posto većim mirovinama u prosjeku po djetetu.
Za više od 319.000 korisnika najnižih mirovina stiže povećanje za tri posto. Njima će zakonske izmjene u prosjeku donijeti desetak eura više.
Formula usklađivanja raste sa 70:30 na 85:15 u želji da indeksacija, odnosno usklađivanje dvaput godišnje postane povoljnije. Pritom će se gledati onaj indeks rasta koji je povoljniji, cijena ili plaća. Ta izmjena u konačnici svima donosi veće mirovine, istaknuo je ministar.
Objasnio je i da će se trajni dodatak za mirovinu, koju neki, ali ne i Piletić, nazivaju 13. mirovina, računati kao umnožak broja godina mirovinskog staža s vrijednošću koju će svake godine određivati Vlada. "Još iznose nemamo. Neće biti simboličan, nego u cilju povećanja prosječne mirovine", kazao je ministar. Iako iznos, koji će biti utvrđen u listopadu, nije želio otkriti, on će biti više od pet eura po godini, isplata prvog dodatka bit će u prosincu, a nema cenzusa.
"Svi koji su iznosili kalkulacije o pet eura nisu pogodili. Iznos neće biti ni minimalan ni simboličan. Kod donošenja odluke o visini vrijednosti po godini staža vodit ćemo se dvama načelima - održivošću proračuna i ispunjavanjem cilja za povećanje mirovine. Ako stopa indeksacije ne bude onakva kakvu smo priželjkivali i predvidjeli, onda će na kraju godine intervenirati Vlada kroz ovaj dodatak", pojasnio je.
Niz promjena
Ukida se i penalizacija prijevremenih mirovina sa 70 godina, a to će obuhvatiti 120.000 korisnika s navršenih 70 godina. Mirovina će im tako biti povećana za prosječnih 55 eura.
Nastavak rada nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu država već sada nagrađuje s 0,45 posto većom mirovinom po svakom mjesecu duljeg rada. Novost je da se ukidaju dosadašnja ograničenja. Tako će se bonifikacija moći dobiti neovisno o godinama staža jer je uvjet trenutačno najmanje 35 godina, što donosi maksimalno 27 posto veću mirovinu. Uvjeta staža više neće biti, a bonifikacija će se moći dobiti i za razdoblje rada duljeg od pet godina. Uvjet je najmanje 65 godina starosti.
Zbog potreba na tržištu rada Vlada sada uvodi i mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, ali nakon 65. godine života, a mogućnost nastavka rada na ovaj način dobit će i obrtnici te samostalne profesije.
Invalidske mirovine rast će za 10 posto. Povećanje će obuhvatiti oko 160.000 korisnika. Odnosi se to i na umirovljenike koji su u invalidskoj mirovini, kao i na one čija je invalidska mirovina prebačena u starosnu sa 65 godina.
Briše se uvjet za odbijanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju izvanbračne zajednice koja je trajala prije 28. ožujka 2008. godine te će se tako priznati i izvanbračna zajednica koja je postojala i prestala i prije tog datuma.
"Tek jedan korak naprijed"
"Ove izmjene su tek jedan korak naprijed", istaknuo je Igor Knežević iz Sindikata umirovljenika, koji je upozorio i na diskrimimaciju žena.
Naime, samo buduće umirovljenice imat će 12 mjeseci dodatnog staža po djetetu. Umirovljene nakon siječnja 2019. godine imaju već sada šest mjeseci po djetetu, a sve one umirovljenice prije 2019. godine, što je većina, nemaju ništa, zbog čega je već upozoren Ustavni sud.
I predsjednik HSU-a Veselko Gabričević naglasio je da ima mjesta za popravak, pri čemu je apostrofirao potrebu rješenja za dodani staž svim majkama.
Knežević je upozorio i da bi formula usklađivanja trebala iznositi najmanje 90:10, a cilj je da za dvije godine to ipak bude 100:0. Istaknuo je premali udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, svega 45 posto, a čak i da se dođe do 50, to je i dalje velik zaostatak za europskim zemljama.
Čelnica Nacionalnog vijeća i Matice umirovljenika Višnja Fortuna kazala je da su pomaci pozitivni te dodala: "Bilo bi dobro da se uz ovo uvede i još jedan godišnji dodatak za one s najnižim mirovinama, ali kroz područje socijalne skrbi, a ne mirovinski sustav. Ne odustajemo od naših zahtjeva za usklađivanjem u stopostotnom omjeru. Tražimo i da dodani staž dobiju sve majke i nadamo se da će se naći neki način za to do donošenja ovih zakonskih izmjena. Nikada ne smijemo biti zadovoljni jer onda ne bismo ništa dalje napravili, pa ćemo nastaviti sa zahtjevima i dogovorima kroz Nacionalno vijeće."
Pet ključnih mjera
- povećanje prosječne sveukupne mirovine sa 625 eura do kraja mandata Vlade RH na 800 eura (50 posto u odnosu na prosječnu plaću)
- usklađivanje mirovina na temelju odnosa indeksa povećanja plaća i indeksa povećanja troškova života u omjeru 85:15
- godišnji dodatak uz mirovinu (takozvana 13. mirovina) od 2025. nadalje, s tim da će odluku o visini dodatka po godini staža svake godine donositi Vlada RH
- povećanje dodanog staža za majke na jednu godinu po djetetu za izračun svote mirovine (ne i za uvjete za pravo na mirovinu), ali bez retroaktivne primjene, i to kao demografska mjera
- povećanje vrijednosti najniže mirovine za tri posto.
-
Očevid u tijekuTeška prometna nesreća na autocesti: Poginula jedna osoba
-
Očevid u tijekuTeška nesreća na sjeveru zemlje, auto s trojicom mladića sletio s ceste: Dignut helikopter hitne pomoći
-
Nastala velika štetaDrama u hrvatskoj zračnoj luci! Avioni nisu mogli sletjeti: "Neodgovornim ponašanjem ugroženi su životi"
