Vlada objavila što planira s državnim poduzećima: Neka će u prodaju?

Novi zakonski okvir upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu podrazumijeva jasno i transparentno postavljanje financijskih i nefinancijskih ciljeva od strane Vlade, a ambicija je i doprinijeti profesionalizaciji nadzornih odbora i uprava u tim poduzećima, rečeno je u četvrtak na predstavljanju zakonskog paketa.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, zajedno s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom i suradnicima, predstavio je zakonski paket za unaprjeđenje upravljanja poslovanja pravnim osobama u državnom vlasništvu, za što, po njegovim riječima, postoji značajan prostor.

To uključuje prijedlog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i prijedlog Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji će sutra biti upućeni u javno savjetovanje.

Primorac je naveo da država u većinskom vlasništvu ima više oko 900 društava, a velika ih je većina, više od 800, u nadležnosti županija, gradova i općina, 10 ih se nalazi u portfelju CERP-a, a tu je i 36 poduzeća od posebnog interesa, na kojima je i naglasak tih reformskih zahvata.

Iako nisu brojna, ona su najznačajnija, pa je tako njihovih lanjskih 12,2 milijarde eura prihoda činilo oko 84 posto ukupnih prihoda svih pravnih osoba u vlasništvu, državne, regionalne i lokalne razine vlasti.

Za usporedbu, kazao je Primorac, prihodi središnje države lani su iznosili 23 milijarde eura.

Ukupna imovina svih pravnih osoba u državnom vlasništvu iznosila je lani 54,3 milijarde eura, od čega se 43,6 milijardi eura odnosi na društva od posebnog interesa. Po pitanju vlasničkih prava, poduzeća su disperzirana među ministarstvima, najviše, 19, ih je u resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dok koordinativnu ulogu ima Ministarstvo financija.

Postupni izlazak države iz vlasništva poduzeća koja nisu strateška

Novim zakonskim okvirom, pravne osobe od posebnog interesa bit će podijeljene na pravne osobe od strateškog značaja te one od financijskog ili drugog značaja. Prve se odnose na kompanije poput Hrvatskih šuma ili Hrvatske elektroprivrede (HEP), koje gospodare općim i javnim dobrima i uslugama od interesa za RH te upravljaju fizičkom infrastrukturom koja predstavlja prirodni monopol.

One od financijskog značaja se pak primjerice odnose na Hrvatsku poštansku banku (HPB), što znači da njihovo poslovanje ima pozitivan učinak na državni proračun.

Klasifikacija unutar novog okvira uključuje i "ostala trgovačka društva", pod nadležnošću CERP-a, pri čemu postoji podjela na ona u kojima država ima i u kojima nema prevladavajući utjecaj. No zajedničko im je da će se planirati postupni izlazak države iz njihovog vlasništva, u skladu s vlasničkom politikom, rekao je ministar. Inače, kako se mogli čuti na konferenciji za medije, CERP u svom portfelju ima 138 manjinskih udjela u poduzećima.

Primorac je naveo da se zakonodavnim okvirom predlaže donošenje jedinstvenog dokumenta "vlasničke politike", čime će se utvrditi razlozi za vlasništvo nad pojedinim poduzećima, kao i ciljevi koji se žele ostvariti zadržavanjem vlasništva. Osim vlasničke politike, drugi ključni dokumenti koje će donijeti Vlada na prijedlog Ministarstva financija se odnose na politiku isplate dividendi, kao i primitke, članova nadzornih odbora i uprava. Primorac je pojasnio da su to dokumenti koji će, u obliku podzakonskih akata, biti usvojeni nakon što stupi na snagu novi zakonodavni okvir.

Postupak izbora članova nadzornih odbora i uprava

Jedan od najznačajnijih dijelova ove reforme, istaknuo je Primorac, jest da će Vlada jasno i transparentno postavljati financijske i nefinancijske ciljeve te ciljeve održivosti koje nastoji ostvariti kroz zadržavanje vlasništva nad pojedinim javnim poduzećima.

Također, ključna novina koja proizlazi iz novog zakonskog okvira je i utvrđivanje raznolikosti u sastavu nadzornog odbora te transparentniji proces izbora članova.

Vlada će tako donositi odluku o izboru kandidata za članove nadzornog odbora na prijedlog peteročlanog povjerenstva, u kojem će biti dva predstavnika Vlade, jedan Ministarstva financija, jedan neovisni stručnjak, te predstavnik nadležnog ministarstva kada je riječ o pravnim osobama od posebnog interesa, odnosno predstavnik CERP-a kada je riječ o ostalim trgovačkim društvima.

Kod izbora kandidata za nadzorni odbor morat će se voditi računa o spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu, a također, pojasnio je Primorac, postojat će i obaveza da najmanje 33 posto članova nadzornog odbora bude neovisno. Na temelju odluke Vlade, odluku o odabiru članova nadzornih odbora će donositi skupština.

Pojašnjavajući odredbu oko "neovisnih" članova nadzornih odbora, ministar financija je rekao da to znači da mora neovisan u odnosu na društvo i vlasnika, u smislu i dioničkih udjela ili ostvarivanja prihoda iz poslovnog odnosa s društvom ili povezanim društvima. Upitan o tome hoće li neovisni član smjeti imati "stranačku iskaznicu", Primorac je rekao da to neće zapreka ukoliko se primjerice radi o nekom stručnjaku ili znanstveniku. S druge strane, neovisni član neće moći primjerice biti ministar ili državni tajnik, kao i ostali koji podliježu zakonskim odredbama u kontekstu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Još jedna ključna novina, kazao je Primorac, jest da nadzorni odbor provodi postupak izbora uprave, također putem javnog natječaja, a on donosi i odluku o odabiru kandidata, uz prethodnu suglasnost Vlade.

Ispunjavanje kriterija u procesu pristupanja OECD-u

Između ostalog, Primorac je naveo da će Ministarstvo financija, kao koordinacijsko tijelo, izrađivati akte o korporativnom upravljanju u pravnim osobama od posebnog interesa i ostalim trgovačkim društvima, pratiti i analizirati kvalitetu korporativnog upravljanja, a također i pripremati objedinjeno godišnje izvješće o poslovanju državnih poduzeća.

Zakonski okvir i prateći podzakonski akti koji će biti usvojeni su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima i međunarodnim standardima, uključujući smjernice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) oko praksi korporativnog upravljanja, Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te Nacionalni program reformi.

Ministar gospodarstva Šušnjar je upravo istaknuo da ove zakonske novosti podrazumijevaju dio kriterija koji mora biti ispunjen u procesu pristupanja OECD-u, ocijenivši i da je namjera što više depolitizirati i profesionalizirati upravljačku strukturu u poduzećima od posebnog interesa.

"Glavni kriterij za imenovanja, produžavanja mandata i zamjene uprava će biti stručnost i rezultati", poručio je.

Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je i da su dominantno u poduzećima od posebnog interesa uprave i nadzorni odbori odlukama Vlade imenovani na šest mjeseci ili do provođenja natječaja. Tako da će temeljem novog zakona biti u jednom trenutku odabrani novi nadzorni odbori koji će onda birati uprave, kazao je.

Zahtjev za isplatu šeste tranše iz NPOO-a

Donošenje ovog zakonskog okvira je i jedan od indikatora koje je potrebno ispuniti u okviru šeste tranše iz NPOO-a, za koju će zahtjev Europskoj komisiji biti upućen sutra, vrijedne 836 milijuna eura. Prema riječima posebnog savjetnika predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimira Savića, kada taj iznos kroz nekoliko mjeseci bude uplaćen, predstavljat će najveći pojedinačni iznos uplaćen Hrvatskoj iz europskog proračuna.

Hrvatskoj je do sada iz NPOO-a uplaćeno 4,5 milijardi eura, izvijestio je Savić, istaknuvši i da je Hrvatska najučinkovitija zemlja EU-a u provedbi investicija i reformi predviđenih tim planom, uz stopostotni učinak.

Pročitajte i ovo zveckanje oružja Ova zemlja se priprema za najgore: "Rusija će ostati prijetnja Europi i nakon završetka rata u Ukrajini"

Pročitajte i ovo Godišnja konferencija Putin o pregovorima s Ukrajinom: "Već smo sve dogovorili, a onda je došao čovjek s onom frizurom..."