Bolnice grcaju u dugovima, a sada stižu i novi troškovi. Ministar financija poručuje: "Nevjerojatno, kao da netko živi van ovog svijeta i prostora"

Na adrese bolnica stigli su novi troškovi, jer se bolnički informatički sustavi trebaju prilagoditi na konverziju iz kune u euro.

tri vijesti o kojima se priča TAJNI STANAR FOTO Policija im upala u kuću zbog droge, ali ono što su pronašli ih je zaista prestrašilo Životna bitka FOTO Cvita nije mogla plivati ni oduprijeti se valovima: Nađena je bespomoćna kod Visa Tragedija kod Karlovca Policija objavila tko je kriv za nesreću u kojoj je poginuo Nikola Pokrivač

Za bolnicu Dubrava taj iznos je 200 tisuća kuna. Kliničkom bolničkom centru Zagreb stigla je ponuda od pola milijuna kuna. Osijeku 400.000 kuna.

Ministar zdravstva analizira ugovore, a ministru financija nije jasno što ih je iznenadilo.

"Nevjerojatno, kao da netko živi van ovog svijeta i prostora. Govorimo o uvođenju eura godinama, dolazimo u tu fazu i sad se odjednom netko može čuditi", poručuje ministar financija Zdravko Marić.

Začudili su se tome i u domovima zdravlja.

Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije kaže kako na tu ponudu Dom zdravlja nije pristao, jer u trenutno važećem ugovoru o održavanju stoji obveza informatičke kuće da informatički program prilagodi svim zakonskim promjenama.

I s kunama zdravstvo grca u dugovima.

U samo jednoj minuti Vlada je potrošila milijune poreznih obveznika za novo krpanje duga, i to, kako je naveo ministar zdravstva Vili Beroš, u ukupnom iznosu od 743 milijuna i 313.908 kuna.

Za sanaciju dugova 2020. godine dali su dvije milijarde i 200 milijuna kuna, lani šest milijardi i 600 milijuna.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju kako "KBC Sestre milosrdnice, KBC Osijek, KB Merkur i Klinika za ortopediju u Lovranu svoja dugovanja drže u prihvatljivim rokovima, što je dobar znak da sustav može održavati razinu dugovanja, odnosno potrošnje lijekova u planiranim financijskim okvirima i predviđenim rokovima plaćanja dospjelih obveza".

Pročitajte i ovo Promjene u zdravstvu Udruge pacijenata opet nisu uključene u Beroševu reformu: "To već samo po sebi govori da od ove reforme neće biti ništa"

Pročitajte i ovo A USTA PUNA DEMOGRAFIJE Za samo pet godina bit će još 24 posto liječnika manje: Je li Vlada svjesna što to zapravo znači?

To im je, kažu, zadatak i u reformi zdravstva. A dok se ona dočeka, na listu dužnika mogli bi i domovi zdravlja.

Rađa iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije ističe kako je rast plaća u javnom sektoru od 2016. godine do danas bio veći od 40 posto, a prihod cijena usluga koje HZZO plaća od djelatnosti do djelatnosti je rastao između pet i 20 posto.

"To je vrlo simptomatično da sve zdravstvene ustanove bolničke da posluju negativno, a HZZO posluje pozitivno", kaže Rađa.

Iz HZZO-a odgovaraju da su povisili koeficijente krajem svibnja. No limiti bolnica većinom odlaze na plaće.

Irena Hrstić, ravnateljica Opće bolnice Pula pojašnjava: "Da bismo mi mogli funkcionirati prema dobavljačima, nama bi plaća trebala biti maksimum 85 posto osnovnog limita, a nama je trenutno 96, što je bolje od prethodnih 110 ."

Sanacijama se vrtimo u krug, smatra struka.

Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske kaže kako su "32 milijarde kuna, koliko ima sada HZZO plus sanacijska sredstva dovoljna, ako se plasiraju kroz HZZO, s povećanjem zdravstvene usluge s realnijim limitima i s obvezom zdravstvenog menadžmenta da zdravstveni sustav posluje na nuli".

Jer nas svaki dan čekanja stoji novih 12 milijuna kuna duga.  

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr